Ako vas zanima kako naš planet izgleda s velike visine, sve što trebate napraviti jest posjetiti Google maps i birati satelitski prikaz.

Odgovor na pitanje kako bi naš rodni planet izgledao da ga snimamo u dijelu bliskog infracrvenog spektra dala je Europska svemirska agencija (ESA), uz pomoću specijalnih mjernih instrumenata smještenih u satelite i promatračnice.

Nevjerojatne prizore našeg planeta u drugoj valnoj duljini snimila je misija Copernicus Sentinel-2, a prije nekoliko ih je dana službeno podijelila i ESA. Snimke Kenije i Tanzanije u dijeku bliskog infracrvenog spektra moguće je zumirati, kako biste prizor snimljen u visokoj rezoluciji mogli dodatno cijeniti. Također, ako vas zanima što uopće gledate, ESA je čak priredila nekoliko info-točaka koje možete kliknuti da biste saznali više.

Na slici se mogu vidjeti dva slana jezera u istočnoj Africi: jezero Natron u sjevernoj Tanzaniji i jezero Magadi u južnoj Keniji.

Živopisne boje rezultat su obrade slike putem kanala bliskog infracrvenom zračenju Sentinela-2 koji otkriva informacije koje ne biste otkrili da gledate sliku u prirodnim bojama, objašnjava Digital Trends.

'Dok jarke nijanse crvene boje ističu područja prekrivena raslinjem, sezonsko cvjetanje algi u jezerima izgleda zeleno', objašnjava ESA. 'Blještava bijela i plava područja uzduž obale prikazuju mješavinu pijeska, soli i blata. Slane kore, koje nastaju isparavanjem uzrokovanim visokim temperaturama, mogu se uočiti kao bijele točkice koje šaraju po vodi.'

Uz dužinu od 56 kilometara, veće jezero Natron ima dubinu od samo tri metra. Priznato je kao močvarno područje od međunarodne važnosti - riječ je o jedinom području u istočnoj Africi gdje se redovito razmnožavaju manji plamenci, s čak 2,5 milijuna zabilježenih jedinki. Manje jezero Magadi, koje se vidi u središnjem vrhu slike, nalazi se u golemoj udolini u području vulkanskih stijena. Poput Natrona, Magadi ima visok sadržaj soli koji je na nekim mjestima debeo i do 40 metara.

Sentinel-2 je misija s dva satelita koja osigurava pokrivenost i isporuku podataka za europski program Copernicus, ambiciozan pothvat koji objedinjuje ogromne količine informacija prikupljenih uz pomoć satelita, zračnih i zemaljskih stanica i senzora, kako bi se izgradilo sveobuhvatno razumijevanje zdravlja naše Zemlje.