Već i ptice na grani znaju za Rijeka Gateway, novi kontejnerski terminal u Rijeci, jedan od tehnološki najnaprednijih u regiji. Njegova izgradnja na Zagrebačkoj obali, ujedno najveća investicija u povijesti riječke luke, omogućit će otvaranje više od 300 novih radnih mjesta. S radom bi trebao započeti 2025. godine, a radi se o ulaganju vrijednom 380 milijuna eura, od čega će više od 200 milijuna eura biti uloženo u prvoj fazi u naredne dvije, a dodatnih 180 milijuna eura namijenjeno je za drugu fazu u sljedećih 10 godina
Projekt je rezultat suradnje A.P. Moller – Maerska i ENNA Grupe s ciljem razvoja i upravljanja terminalom koji će započeti s radom 2025. godine.
Jedna od ključnih komponenti projekta je implementacija privatne 5G kampus mreže, koju pruža Hrvatski Telekom. Ta mreža omogućit će ultranisku latenciju, visoke brzine prijenosa podataka i poboljšanu sigurnost komunikacije unutar terminala. HT pruža cjelovitu Managed Service uslugu 5G komunikacije po principu ključ u ruke, što uključuje planiranje, implementaciju i održavanje mreže.
Implementacija 5G mreže omogućit će daljinsko upravljanje dizalicama i ostalom opremom, čime se povećava učinkovitost i sigurnost operacija. Gotovo sva oprema bit će električna, što pridonosi smanjenju emisija i buke te minimalizira utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu.
Projekt u drugoj fazi također uključuje migraciju s trenutačne 5G NSA (Non-Standalone) arhitekture na naprednu 5G SA (Standalone) arhitekturu, čime Rijeka Gateway postaje prvi korisnik dediciranog Network Slicea za industrijsku primjenu.
Nagrada International Project Management Associationa
Hrvatski Telekom dobio je nagradu International Project Management Associationa za implementaciju privatne 5G kampus mreže na novome kontejnerskom terminalu u Rijeci – Rijeka Gatewayu. Project Management Awards jedinstveno je priznanje u Republici Hrvatskoj koje se deseti put dodjeljuje u području upravljanja projektima te je prvi korak u profesionalnom razvoju ljudi u tom području. Nagradu je preuzeo Robert Manenica iz HT-a, voditelj projekta Rijeka Gateway.
'5G mreža utjecat će na budući razvoj cijelog terminala'
Prvi je to privatni 5G na infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, a detaljnije su nam ga predstavila dvojica mladih IT-ovaca koji rade na njemu - Marin Golubić i Antonio Car.
Golubić, koji trenutno studira na Pomorskom fakultetu u Rijeci, smjer elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu, prijavio se za studentski posao u IT odjelu Rijeka Gatewaya. Projekt mu se, kaže, činio zanimljivim i kompleksnim.
'Odmah mi je postalo jasno da će 5G mreža na kojoj radimo jako utjecati na budući razvoj cijelog terminala, posebice u njegovoj operativnoj fazi. Ukratko, uz pomoć 5G tehnologije stvaramo naprednu mrežu koja povezuje većinu strojeva na terminalu', govori nam Golubić te dodaje: 'Stručne stvari specifične za naš terminal i operacije koje se događaju stalno se nadograđuju i svakodnevno učimo. Tu je posebno korisna bila internacionalna podrška unutar APM terminala i prenošenje znanja s drugih terminala.'
On je uključen u softverski dio implementacije, što podrazumijeva aktivaciju različitih dijelova sustava, njihovu koordinaciju i na kraju optimizaciju mrežnih resursa da bi sve funkcioniralo kako treba.
'Kod nas se o 5G tehnologiji jako malo govori'
Sa željom da se više uključi u rad struke prijavio se i Antonio Car, a on na Tehničkom fakultetu završava diplomski studij elektrotehnike s usmjerenjem na automatiku. Danas radi kao inženjer IoT-a i automatike u Rijeka Gatewayu te se bavim povezivanjem tehnologije i automatizacijom sustava.
'Imam osjećaj da na fakultetu nisam stekao dovoljno konkretnih znanja, posebno o ovim novim tehnologijama. Kod nas se o 5G tehnologiji jako malo govori. Od početka radim na dva manja podprojekta unutar većeg projekta, a koji su povezani s implementacijom 5G mreže. Digitaliziramo naše tzv. assete, odnosno terminalske traktore, kranove i još puno opreme koja se može digitalizirati. Kako bismo spojili sve uređaje i njima mogli upravljati, potrebna nam je 5G mreža.
Uzmimo najjednostavniji primjer – imat ćemo recimo brojač koji će pratiti koliko je radnih sati vozilo aktivno od trenutka paljenja. Moći ćemo vidjeti ukupan broj sati, tj. koliko je vozilo aktivno tijekom dana, što će pomoći ljudima koji rade na održavanju, planiraju ga i izvršavaju, da budu spremni. Serviseri neće morati zvati vozača koji je u kamionu i pitati ga: 'Koliko još goriva imamo? Kakvo nam je stanje?', već će sve moći pratiti putem digitalnih podataka.
Naša najveća prednost je što je to samo naša privatna mreža na koju se ne može povezati bilo koji uređaj izvana, što znači da je sigurna, stabilna i ima kapacitete koji nam trebaju za velik broj opreme i parametara koje pratimo', pojašnjava nam Car, dodajući da je radeći na ovom projektu napredovao ne samo s tehničke strane, već je unaprijedio i svoje znanje engleskog jezika u suradnji s voditeljima i kolegama koji su tek učili hrvatski.
Dosadašnji izazovi i što su sve naučili
A s kakvim su se izazovima dosad susretali? Glavni je, kažu, bilo razumijevanje kompleksnog sustava i prilagodba globalnim standardima. Kao najveći uspjeh pritom izdvajaju implementaciju 19 kranova, od kojih su mnogi spremni za pogon, te postavljanje 5G antene, prve od njih četiri. Te će antene značajno povećati mogućnosti na terminalu, kažu, a uskoro im se pridružuje i tim za digitalizaciju asseta. 'To će biti još jedan velik korak naprijed. Kada sve to pokrenemo, moći ćemo reći da smo ostvarili dva ili tri velika uspjeha', kaže Car te dodaje:
'Svakodnevno se bavim testiranjima i rješavanjem problema. Nedavno sam imao priliku popeti se na najviši kran na terminalu – pogled odozgo na cijeli prostor je nevjerojatan. Zastrašujuće je gledati preko ograde, ali kad pogledaš u daljinu, doživiš jedinstveno iskustvo. Svakodnevno se puno toga događa i svaki dan je nova prilika za učenje.'
Zanimalo nas je stoga koji bi potencijal 5G mreže istaknuli u okviru Rijeka Gatewaya te kako ona točno unapređuje rad na projektima. 'Rekao bih da su optimizacija i sigurnost unutar same luke najvažniji. Cilj je osigurati efikasnost, brzinu i minimalna kašnjenja – što je danas najtraženije. Upravo zbog toga je 5G mreža dizajnirana', kaže Golubić.
'Meni osobno će ključna stvar biti održavanje opreme (asset maintenance). Kao što je Marin rekao, 5G omogućava puno toga. Mislim da ni mi još nismo svjesni svih mogućnosti dok ne krenemo s potpunom implementacijom. Recimo, asset maintenance nije vezan samo uz vozila, već i uz kranove. Sve se može pratiti i vidjeti u digitalnom obliku i u realnom vremenu zahvaljujući 5G mreži i njenoj implementaciji.
Nove signale dobivamo unutar pola sekunde do sekunde. U industriji poput ove kašnjenje dulje od dvije-tri sekunde smatra se neprihvatljivim i beskorisnim. Moramo dobiti informacije u najkraćem mogućem roku kako bismo mogli reagirati na vrijeme. Primjerice, ako tlak u gumi vozila padne, odmah dobivamo obavijest i možemo zaustaviti vozilo prije nego što se dogodi veći problem. Ako vozilo nosi kontejner od dvije tone, svaka sekunda može biti kritična', naglašava Car.
Marin Golubić o 5G mreži:
'Privatne 5G mreže definitivno će olakšati sigurnost i povezanost velikim industrijskim pogonima, neovisno o njihovoj veličini. Asset maintenance bit će jedna od ključnih koristi. Veliki industrijski pogoni imat će ogromne koristi od 5G tehnologije jer ona omogućava praćenje svakog stroja, senzora i uređaja u stvarnom vremenu. Što je odaziv brži, to je bolje za svaku firmu.
Smatram da će 5G igrati ključnu ulogu u velikim industrijskim pogonima, svuda gdje se nešto proizvodi i pakira, ili u tvornicama. Svim takvim pogonima pomoglo bi da imaju tehnologiju poput ove jer omogućava praćenje u kojem se trenutku nešto događa. To je nešto što će kad-tad svi morati implementirati.'
Sjedeća velika inovacija u području 5G-a
A što onda smatraju sljedećom velikom inovacijom u području 5G-a? Car kaže da se njegov otac bavi poljoprivredom, stoga mu je predložio da implementira 5G mrežu u svoj vrt i uživa. 'Rekao sam mu da će jednog dana, kada ujutro ustane, moći uzeti mobitel, pritisnuti gumbić i automatski pokrenuti zalijevanje vrta, bez potrebe da izlazi i 'pali' vodu. Naravno, moći će pratiti koliko je vode preostalo u rezervoaru', objašnjava.
Golubić se nadovezao spomenuvši umjetnu inteligenciju, koja je već dio naše svakodnevice, a kada se, kaže, kombinira s 5G mrežom, smatra da bismo mogli svjedočiti revolucionarnim promjenama.' Sigurno će se događati velike stvari. Uzmimo opet primjer Antonijevog tate, koji bi uz AI imao aplikaciju koja analizira sve dostupne podatke i govori mu - imamo još pet zalijevanja', tumači.
Uloga Hrvatskog Telekoma
Hrvatski Telekom je provider tvrtka za privatnu 5G mrežu. Rijeka Gateway osigurava infrastrukturu, a HT opremu koja će omogućiti privatnu 5G mrežu.
'Imamo redovite edukacije i sastanke te razgovaramo, dijelimo iskustva i savjete. Posebno su korisni ljudi s terena, koji dolaze kod nas na održavanje i provjere, jer znaju praktične savjete, ključne za nas. Naša suradnja s HT-om je odlična – oni pružaju uslugu, opremu i edukaciju kroz razne radionice. Pristupačni su, voljni surađivati i zaista cijenimo njihovu pomoć. I u nadolazećim godinama HT će nam biti vrlo važan partner i zadovoljni smo njima. Sigurno će i oni stjecati dodatno iskustvo u narednim projektima koji će se realizirati, a na korist svih nas.
Stvarno nemamo nikakvih izazova u suradnji. Nikada nismo ostali bez usluge. Njihovi timovi stalno testiraju mrežu, prate sve promjene i odmah reagiraju. Kad smo postavljali antenu, bio sam u krugu od 50 metara i bojao sam se hoće li biti problema, ali oni su to hladnokrvno obavili. Podigli su kran, postavili antenu, spojili i rekli: 'Evo, sada imate 5G signal.' Bio sam iznenađen, nije mi bilo jasno da to može biti tako brzo, ali oni znaju svoj posao', kaže Car.
Slični projekti već se događaju i drugdje, a Golubić i Car kažu da će ih u budućnosti biti sve više.
'Svaka firma koja ima veliku proizvodnju te gradovi i županije sigurno razmišljaju u tom smjeru. Uz pomoć 5G tehnologija i IoT senzora mogu se unaprijediti brojni sustavi. Naprimjer, gradovi mogu zamjetno optimizirati sustav upravljanja prometom i otpadom.
Sustav može pratiti stanje popunjenosti spremnika i u realnom vremenu stvoriti učinkovite rute vozila za odvoz otpada. Primjene su raznolike, pa se na sličan način mogu optimizirati energetski sustavi, kao i zdravstveni sustav, a i skoro svaka javna usluga ili industrija', zaključuju Car i Golubić.