Medicinska literatura puna je primjera začudnih studija i bizarnih eksperimenata kakvi se danas zasigurno više nigdje ne bi tolerirali. Dovoljno je prisjetiti se rumunjskog forenzičara Nicolaea Minovicija koji je početkom 20. stoljeća odlučio provjeriti kakav je to osjećaj biti obješen. Pa se objesio, više puta. Svaki put preživio bi zahvaljujući asistentima koji bi ga u posljednji trenutak spustili na zemlju. No to ne znači da kojekakve sulude ideje i danas ne padaju na pamet raznim znanstvenicima širom svijeta. Evo nekih primjera koje je sakupio Live Science.

Nema seksa za alergične na brazilske oraščiće

Ljudi na različite načine reagiraju na spolne odnose no ovaj je definitivno jedan od najčudnijih. Naime, jedna je Britanka, alergična na brazilske oraščiće, dobila osip i počela se gušiti nakon seksa sa sretnim završetkom. Pokazalo se da je njezin partner tri sata prije spolnog čina pojeo zdjelicu voća u kojoj je bilo i pet brazilskih oraščića. On je znao da je njegova draga alergična pa se prije seksa okupao, oprao zube i očetkao nokte no 20-godišnja djevojka ipak je reagirala na oraščiće. Par nije koristio prezervative pa je otpala mogućnost reakcije na lateks. Testiranje na alergije prokazalo je pravog krivca. Liječnici su joj pod kožu ubrizgali malo sjemena četiri sata nakon što je njezin dečko pojeo brazilske oraščiće, na što je ona dobila alergijsku reakciju. Liječnici su iz toga zaključili da su simptomi izazvani prijenosom malih količina bjelačevina iz oraščića putem sjemena. Nebitno za znanost, ali par više nije zajedno.

Evo zašto čovjek može lupiti šakom, a majmun ne može

U usporedbi s majmunskom, ljudska ruka ima kraće dlanove i prste, ali dulje palce. Neki znanstvenici tvrde da razlog tih razlika nije samo manualna spretnost nego i mogućnost da se šakom služimo u borbi. Da bi testirali tu hipotezu, istraživači su napravili jezoviti eksperiment s rukama otkinutima s osam muških leševa i sve to zapisali u studiji objavljenoj 2015. u časopisu Journal of Experimental Biology. Otkinute ruke objesili su poput klatna njihala i provjeravali što se događa kad se udara otvorenim dlanom, odnosno stisnutom šakom. Nakon stotina bubotaka i šamara ustanovilo se da stisnuta šaka lupa većom snagom od otvorenog dlana. Stisnuta šaka ujedno smanjuje naprezanje na kostima zapešća i time ih štiti od lomova prilikom udaranja. Neki kritiziraju tu evolucijsku teoriju i tvrde da kad bi doista ljudske šake bile namijenjene udaranju, onda bi se i kosti lica prilagodile te postale manje osjetljive na udarce.

U ime znanosti ispijali su vlastitu krv

U kolovozu 2018. u časopisu United European Gastroenterology objavljeno je istraživanje u kojem su sudionici pili vlastitu krv, sve kako bi se istražili simptomi crijevnih bolesti poput Crohnove i ulceroznog kolitisa. Šesnaest zdravih sudionika redovito je pilo tri, odnosno 100 milimetra vlastite krvi, da bi zamijenili uloge nakon mjesec dana. Istraživači su mjerili razine proteina kalprotektina, koji može ukazivati ​​na upalne procese. Problem je bio u tome što razinu ovog proteina može podići i gastrointestinalno krvarenje pa znanstvenici na kraju nisu zaključili ništa.

Isprobao kolonoskopiju na samome sebi, i to više puta

Japanski gastroenterolog Akira Horiuchi uradio je na sebi zahvat koji krotkiji među nama ne bi poželjeli ni neprijateljima. Naime, Horiuchi je proučio sadržaj svojih crijeva izvevši kolonoskopiju nad samim sobom, i to nekoliko puta. Svoja zapažanja poslije je objavio u časopisu Gastrointestinal Endoscopy. Horiuchi se na taj potez odlučio kako bi ljudima pokazao da kolonoskopije nisu bolne i da se nitko ne mora bojati ovog postupka. Za tu je priliku iskoristio dječji endoskop, pričvršćen na tanku cjevčicu, i cijeli postupak izveo u sjedećem položaju. Kolonoskopija se obično obavlja dok pacijent leži na boku ili na leđima, a cijev koja se gura u stražnji otvor debljeg je profila. Horiuchi je DIY kolonoskopiju izveo četiri puta u dva mjeseca i svaki je put osjetio različitu razinu nelagode. Iz toga je izvukao i neke zaključke no oni nisu bitni za ovu priču.

Kakav je osjećaj nositi mokre gaće po zimi 

Norveški istraživači otkrili su da nošenje mokrog rublja po hladnom vremenu može izazvati veliku nelagodu. Studija iz 1994. godine, objavljena u časopisu Ergonomics, opisala je iskustva osmorice muškaraca koji su odjeveni u duge gaće i majice s rukavima punih sat vremena sjedili na 10 Celzijevih stupnjeva. Jednima je unterveš bio mokar, drugima suh. Testirana su četiri vlažna materijala različitih debljina i karakteristika: pamuk, vuna, polipropilen i mješavina vune i polipropilena. Svake minute ispitanicima je mjerena temperatura kože, rektalna temperatura, ali i tjelesna težina. Svakih 10 minuta muškarci bi opisivali kako se osjećaju. Tako se došlo do znanstvenog dokaza da je ljudima u mokrom rublju neugodnije nego onima u suhom.

Stavio ušne grinje u svoje uho i došao do otkrića

Njujorški veterinar Robert Lopez izvadi je nekoliko grinja iz mačjih ušiju i stavio ih u svoje lijevo uho. Svoja je iskustva 1993. opisao u stručnom časopisu Američke udruge veterinara. Prvo je osjetio grebanje i čudne zvukove a zatim se se pojavio i svrab praćen sve glasnijim zvukovima kako su se ušne grinje približavale bubnjiću. Trebalo je mjesec dana da infekcija nestane, napomenuo je Lopez, ali to ga nije spriječilo da eksperiment ponovi još dvaput. Zaključio je da su simptomi sa svakomnovom upalom bivali sve manji iz čega je zaključio da je razvio imunitet na ušne gnjide.

Tko sjedi u zadimljenoj sobi napuši se dima 

Svatko od nas dobro zna kako mu odjeća zaudara nakon vremena provedenog u zatvorenom prostoru u kojem se puši. Prošle godine znanstvenici su se i sami poželjeli pozabaviti tim fenomenom, o čemu su objavili i znanstveni rad u časopisu Indoor Air. Šestorica nepušača punih su pet sati proveli u zadimljenoj prostoriji. Četvorica su nosili samo kratke hlače, dok su dvojica bili odjeveni u čistu odjeću. Tjedan dana kasnije dvojica su odjenula odjeću izloženu nikotinu, dok su se dvojica polugolih otuširali odmah nakon eksperimenta. Istraživanje je pokazalo da koža nepušača može apsorbirati nikotin skoro jednakim intenziteom kao kad ga udišete. Pritom nikotinu treba nekoliko dana da ishlapi iz tijela. Tuširanje nakon boravka u zadimljenoj prostoriji i brzo presvlačenje može smanjiti količinu nikotina koja se upija u kožu.

Pretakanjem sline do znanstvenog dokaza

Ljubljenje može sadržavati tragove koji bi mogli pomoći u rješavanju zločina, navodi se u studiji koja je 2013. objavljena u časopisu Forensic Science International: Genetics. Naime, slovački znanstvenici ustanovili su da se muški DNK može pronaći u ženskoj slini deset minuta nakon žestoke izmjene poljubaca, a genski materijal može se prepoznati i sat vremena kasnije. Da bi došli do tog otkrića, istraživači su zamolili 12 parova da se ljube dvije minute. Potom su istraživali tragove DNK. Njihovo otkriće moglo bi pomoći u istraživanju slučajeva seksualnog zlostavljanja i silovanja, vele istraživači.