Podaci o potražnji za programerima u Hrvatskoj ukazuju na to kako će IT sektor u Hrvatskoj i dalje rasti
Ako razmišljate o karijeri programera, ili ako to već jeste i planirate naučiti novi programski jezik, važno je znati koje programske jezike tržište traži. Broj takvih jezika prilično je velik, zato treba izabrati onaj koji će vam donijeti brzo zaposlenje. Zbog toga je potrebno pratiti trendove i znati koji su među njima najpopularniji. Ako je programski jezik popularan, to znači da se njime koristi velik broj tvrtki. Shodno tome, relativno ćete brzo naći posao ako ga naučite.
U potrazi za takvim informacijama ljudi se uglavnom oslanjaju na izvore kao su Stack Overflow, IEEE Spectrum ili Tiobe Index. Domaći mediji također prenose ove podatke i to iz dva razloga: relevantni su na globalnoj razini, a ujedno i jedini dostupni jer ovakva analiza tržišta rada u Hrvatskoj ne postoji. Međutim, istraživajući strukturu potražnje za programskim jezicima u nas, dobili smo ponešto drugačije rezultate.
Globalna potražnja za programerima
Prvo ćemo se pozabaviti s dostupnim podacima u svjetskim okvirima, a onda ih usporediti s onim što se traži kod nas. Anketu na Stack Overflowu ispunilo je preko 80 tisuća developera iz cijeloga svijeta, a između ostalog ih se pitalo koji programski jezik najčešće koriste. Jednostavnosti radi u obzir ćemo uzeti prvih deset mjesta, a tu je već devetu godinu u nizu najpopularniji JavaScript. Slijedi kombinacija HTML/CSS, a debatu je li HTML programski jezik ili ne ostavit ćemo za neku drugu priliku. Python je unazad nekoliko godina doživio strelovit uzlet, što potvrđuje i Stack Overflow anketa na kojoj je zauzeo treće mjesto. Slijedi SQL te besmrtna Java na petom mjestu.
IEEE Spectrum, cijenjeni časopis američkog Instituta inženjera, u svom je istraživanju dobio ponešto drugačije rezultate. Njihov filter se temelji na analizi jedanaest relevatnih izvora kao što su pretrage na Googleu, podaci s američkog tržišta rada, udio programskih jezika na GitHubu i drugima. Listu predvodi Python iza kojeg slijedi Java, zatim C, C++ te JavaScript.
Tiobe Index mjeri popularnost programskih jezika prema broju upita na tražilicama Google, Yahoo! i Baidu, zatim na Google Blogsu, MSN-u, Wikipediji i YouTubeu. Kao što ste primijetili, metodologija pretrage se razlikuje od izvora do izvora, pa shodno tome i rezultati ponešto osciliraju. I na Tiobe Indexu najpopularniji je Python, iza kojeg je programski jezik C. Slijedi Java na trećem mjestu, a JavaScript je na sedmom.
Potražnja u Hrvatskoj
Kao što je rečeno u uvodu, kod nas se traži ponešto drugačiji profil programera. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ne vodi se evidencija po specifičnim programerskim pozicijama. Zapravo, u obrascu Zahtjeva za radnicima kojeg poslodavci ispunjavaju prilikom predaje oglasa za zapošljavanje, programski jezici kao takvi uopće nisu sadržani. Umjesto njih, definirana su zanimanja iz kojih se ne mogu zaključiti specifična znanja.Statistika portala Moj-posao također nema evidenciju oglasa po programskim jezicima. Prema njihovim riječima, prebrojavaju oglase samo po ključnim riječima u naslovu oglasa kojeg ispunjavaju poslodavci. Poslodavci pritom mogu i ne moraju unijeti konkretnu poziciju, zbog čega većina oglasa ondje glasi samo na poziciju Programer. Nakon ovog neodređenog pojma najčešće su traženi programeri u Javi, dok je Python, koji je na globalnoj razini u samome vrhu po popularnosti i potražnji, kod nas na dnu.
Po učestalosti pojavljivanja oglasa na portalu Moj-posao, situacija je sljedeća:
Programer
Java programer
.NET programer
Front-end programer
Back-end programer
PHP programer
C programer
Javascript programer
Android programer
iOS programer
Python programer
ASP.NET Programer
Kao što možete zaključiti, izraz 'Programer' može značiti bilo što. Isto tako, na četvrtom mjestu po učestalosti je Front-end programer, koji može i ne mora obuhvaćati JavaScript zajedno s HTML-om i CSS-om. Situacija kod Back-end programera još je složenija i stvara dodatnu konfuziju.
S druge strane, postoje neki konkretni i vrlo ohrabrujući podaci. Analiza tržišta rada portala Moj-posao pokazuje snažan trend rasta potražnje za radom. Prema podacima koje su nam ustupili, na web stranici Moj-posao i mobilnoj aplikaciji PosLovac tijekom 2021. objavljeno je više od 74 tisuće oglasa, što je 42% više u odnosu na 2020. i 8% više u odnosu na pretpandemijsku 2019. Što se tiče IT sektora, situacija je još bolja: tijekom 2021. zabilježeno je preko četiri tisuće oglasa, što je rast od čak 57% u odnosu na 2020. i 22% u odnosu na 2019. Ovakav trend ukazuje kako će IT sektor u Hrvatskoj i dalje rasti. A to širom otvara vrata u ovaj lukrativni sektor svima koji žele siguran posao i iznadprosječna primanja.
Marko Lubar je software developer u TVRTKI OG Consultancy Services iz Đakova