Kao što smo već pisali, osobna bogatstva nekih od najmoćnijih ljudi svijeta tehnologije značajno su porasla tijekom pandemije koronavirusa.

Amazonov Jeff Bezos tako je od 18. ožujka pridodao 76,5 milijardi američkih dolara svom bogatstvu. Bill Gates (ex-Microsoft) dodao je 16,1 milijardu dolara, Mark Zuckerberg (Facebook) 40,8 milijardi dolara, Elon Musk (Tesla, SpaceX) 48,5 milijardi dolara, Steve Ballmer (ex-Microsoft) 18,8 milijardi dolara, Larry Ellison (Oracle) 11,9 milijardi dolara, Larry Page i Sergey Brin (Google) svaki po 16,5 milijardi dolara, a Michael Dell 13,1 milijardu dolara.

Tijekom kolovoza u klub milijardera ušao je, nakon devet godina na čelu Applea, i Tim Cook. U ovom je društvu pomalo neobičan svat jer nije osnivač te tvrtke, niti drži većinski udio u njoj. No pod njegovom palicom vrijednost Applea narasla je s 350 milijuna na blizu dva bilijuna dolara.

Musk je zabilježio najveći porast bogatstva (+228 posto) pa sad ima 73,1 milijardu dolara. Prije pandemije imao je 24,6 milijardi dolara. Samo na nedavnom rastu cijene dionice Tesle njegovu je bogatstvu pridodano još osam milijardi dolara, čime je postao četvrtom najbogatijom osobom na svijetu.

Ukupno, američki milijarderi povećali su svoja bogatstva za više od 637 milijardi dolara za vrijeme krize.

Porast nije bio ograničen samo na Sjedinjene Države ili na vlasnike, odnosno šefove tvrtki. Primjerice, osnivač platforme za videokonferencije Zoom Eric Yuan uvećao je svoj imetak za više od 2,5 milijardi dolara, šef kineskog diva e-trgovine Alibabe Jack Ma za 8,9 milijardi, a glavni direktor Tencenta Ma Huateng za 17,7 milijardi dolara.

Bezosova bivša supruga MacKenzie Scott također je dobro prošla - četiri posto udjela u Amazonu koje je dobila u sklopu brakorazvodne parnice donijelo joj je 23,6 milijardi dolara.

Zašto bogati postaju još bogatiji

Više je razloga za to što je došlo do povećanja bogatstava ionako već imućnih tehnoloških mogula. Izdvojit ćemo ih nekoliko.

Pandemija je nedvojbeno potakla potražnju za servisima dostupnim online, kao što su digitalne trgovine Amazon i Alibaba, videokonferencijskim alatima poput Zooma i Teamsa, alatima za obavljanje posla i suradnju na daljinu (Office 365), sadržajima online, kao i pametnim telefonima te tablet i računalima općenito, ali i nužnoj računalnoj, odnosno internetskoj infrastrukturi.

S druge strane, milijarderima u prilog svakako ide i to što su paketi državne krizne pomoći u SAD-u uglavnom namijenjeni velikim tvrtkama, kao i to što je porezni sustav u toj državi već desetljećima povoljan za korporacije.

Uz to, što ste bogatiji, to na raspolaganju imate više resursa pomoću kojih možete naći razne domišljate načine na koje izbjeći plaćanje poreza kad god je to moguće.

Treba, naravno, imati na umu i to da je riječ o procjeni bogatstava te kako se ona uglavnom temelje na vrijednostima dionica tvrtki koje su ovi bogataši pokrenuli i/ili ih vode. To što na papiru vrijede milijarde američkih dolara ne znači i da je sav taj novac moguće tek tako pretočiti u osobnu potrošnju.

Da, većina njih troši iznose o kojima većina ljudi može samo sanjati, ali govorimo o stotinama milijuna dolara u najboljem slučaju.

U donacijama za borbu protiv koronavirusa prednjači Gates s 307 milijuna dolara. Zuckerberg je dosad donirao 180 milijuna, a Bezos 127 milijuna američkih dolara.

Cook je, baš kao i Gates, najavio da će podijeliti većinu svog bogatstva, dok je MacKenzie Scott već podijelila oko 1,7 milijardi dolara raznim dobrotvornim organizacijama.