Planeti nomadi objekti su koji su izbačeni iz sustava u kojima su nastali. Astronomska promatranja provedena u proteklih nekoliko godina potvrdila su da oni postoje, a nova studija tima s Kavli Institute for Particle Astrophysics and Cosmology (KIPAC) pokazala je da bi ih u našoj galaksiji moglo biti čak 100.000 puta više nego zvijezda, kojih u Mliječnoj stazi ima između 200 i 400 milijardi. Znanstvenici su ranije vjerovali da na svaku zvijezdu dođu najviše dva nomada. No do nedavno nije bilo jasno koliko često lutalice u svoje orbite hvataju zvijezde, crne rupe, pa čak i veliki planeti.

Kako bi istražila ovu mogućnost, dvojica astrofizičara simulirala su evoluciju nekoliko klastera različitih veličina i gustoće zvijezda koji se s vremenom osipaju pod utjecajem gravitacije galaksije. Simulacije su otkrile da je između tri i šest posto zvijezda u svojim sustavima udomilo nomade, što je znatno više od ranijih procjena.

Planeti lutalice izbacuju se u svemir na različite načine, među ostalim kroz interakcije s drugim planetima, pod utjecajem zvijezda koje prolaze previše blizu ili pak u eksplozijama supernova. Trenutno je nemoguće sa sigurnošću utvrditi je li neki planet u sustav svoje zvijezde došao izvana, međutim, Hagai Perets sa Sveučilišta Harvard i M.B.N. Kouwenhoven sa Sveučilišta u Pekingu smatraju da bi takvi planeti morali imati izuzetno velike eliptične orbite, tisućama puta veće od Zemljine.

Simulacije su također pokazale da su najbolji lovci planeta lutalica masivne i guste zvijezde, a osobito crne rupe iz čijih je gravitacijskih bunara nomadima vrlo teško pobjeći.

Nose li nomadi vanzemaljske putnike?

Voditelj istraživanja na KIPAC-u Louis Strigari smatra da bi na nekim od lutalica čak mogao postojati život. 'Ako su neki od ovih nomada dovoljno veliki da imaju gustu atmosferu, mogli bi zarobiti dovoljno topline za život bakterija', rekao je Strigari. Budući da se nalaze daleko od sunaca, oni ne mogu koristiti njihovu energiju, no mogu je sami stvarati u tektonskim aktivnostima ili u radioaktivnom raspadu.

Znanstvenici su u proteklih nekoliko desetljeća otkrili više od 700 egzoplaneta. Gotovo svi oni kruže oko matičnih zvijezda, međutim, 15-ak njih luta međuzvjezdanim prostorom.

Tim s KIPAC-a svoje simulacije temelji na gravitacijskim silama Mliječne staze, količini materije koja je na raspolaganju za formiranje nomada, te na modelima distribucije u kojima mogu nastati objekti u rasponu od malenih poput Plutona do golemih kao što je Jupiter.

Znanstvenici se nadaju da će nova generacija teleskopa otkriti mnogo više ovih egzotičnih svjetova. Ako njihova istraživanja potvrde procjene KIPAC-ova tima, otvorit će se novi prozor u potrazi za vanzemaljskim životom.

'Malo je znanstvenih područja koja su pobudila toliko zanimanje stručnjaka i javnosti kao potraga za izvanzemaljskim životom', rekao je suautor studije Roger Blandford, direktor KIPAC-a i dodao: 'Divno je što sada možemo o ovom pitanju govoriti kvantitativno dok tragamo za novim planetima i asteroidima koji lutaju međuzvjezdanim prostorom i nagađamo o njihovim putnicima autostoperima.'