U rujnu 2009. godine Europska unija zabranila je prodaju neefikasnih sijalica sa žarnom niti, koje su u najvećoj mjeri zamijenile LED žarulje, jer su dugotrajnije i troše puno manje energije. Analitičari predviđaju da će do kraja desetljeća LED žarulje dominirati tržištem rasvjetnih tijela
Problem s klasičnim žaruljama sa žarnom niti jest u tome što one zapravo nisu rasvjetna tijela već grijači. Gotovo 95 posto energije koju dobije žarulja pretvori u toplinu, a samo pet posto u svjetlost. S druge strane, tehnologija LED žarulja znatno je napredovala, tako da su danas te žarulje izrazito sjajne, dugotrajne i troše iznimno malo energije. Zemlje EU to već jako dobro znaju, jer su neefikasne žarulje kod njih već zabranjene, a u Hrvatskoj se tek polako krećemo u tom smjeru.
Grad Osijek je nedavno pokušao uštedjeti ulaganjem u štedljive žarulje, no to je ipak rijedak primjer. Većina hrvatskih gradova na prekomjerne troškove rasvjeta odgovorila je jednostavnim gašenjem dijela rasvjete.
S obzirom da su LED žarulje po nekim elementima sličnije čipovima nego standardnim sijalicama, cijela industrija mogla bi se promijeniti. Trenutno tri tvrtke dominiraju ovim tržištem, vrijednim 100 milijardi dolara: američki General Electric, njemački OSRAM i nizozemski Philips. U proizvodnju LED žarulja mogle bi se sada ubaciti i tvrtke koje se bave čipovima, primjerice Samsung, LG i Panasonic.
Kako zapravo rade LED žarulje? Princip se zasniva na svjetlosnoj diodi - poluvodiču koji pretvara električnu struju u svjetlost. Boja te svjetlosti ovisi o tome koji materijal se koristi za poluvodič, a LED svjetlost može biti crvena, zelena, plava i bijela.
Isprva su LED žarulje bile slabašne, ali ta tehnologija neprekidno napreduje, prema Haitzovom zakonu (sličnom Mooreovom zakonu, a nazvanom po inženjeru Rolandu Haitzu), količina svjetlosti koju proizvodi LED žarulja poveća se 20 puta svakih 10 godina, a cijena joj pada 10 puta u tom istom periodu. Prema procjenama, taj bi zakon mogao funkcionirati još dva desetljeća, što bi značilo da će LED rasvjetna tijela postati iznimno jeftina i učinkovita.
Mnoge svjetske kompanije i vladine agencije već imaju programe za prelazak na LED rasvjetu, primjerice Toronto je na gradskoj razini pokrenuo program edukacije stanovništva o prednostima LED žarulja, a priča se i o subvencijama cijene LED žarulja koje, barem kao početna investicija, nisu jeftine: cijena im se kreće od 30 do 40 dolara.
U nas su LED žarulje prilično rijetka pojava, no s obzirom da nam se bliži ulazak u Europsku uniju, odbacivanje neučinkovitih žarulja i prelazak na LED čeka i nas, samo je pitanje hoćemo li to napraviti prije ili kasnije.