Komet C/2020 F8 (SWAN), koji trenutno prolazi nebom iznad Zemlje, mogao bi biti vidljiv golim okom krajem svibnja ili početkom lipnja. Ali, nije samo po tome zanimljiv. Naime, ovo nebesko tijelo nije otkriveno promatranjem kroz teleskop već gledanjem u ekran računala.

Australski astronom amater Michael Mattiazzo uočio je ovu ledenu pridošlicu iz prostranstava izvan Sunčevog sustava pregledavajući slike koje je pribavio instrument Solar Wind ANisotropies (SWAN) na SOHO-u To je kratica za Solar and Heliospheric Observatory, zajedničku zvjezdarnicu američke svemirske agencije NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA) koja se bavi proučavanjem Sunca.

SWAN snima u ultraljubičastom spektru svjetla, uključujući i specifične ultraljubičaste valne duljine nazvane Lyman-alfa, koju obično ispuštaju atomi vodika.

Sunčev teleskop otkriva komete

Primarni mu je cilj mapirati promjene u sunčevim vjetrovima, promjenjivim tijekovima nabijenih čestica koje Sunce stalno ispušta u međuplanetarni prostor.

No, ujedno je i prilično učinkovit u otkrivanju kometa jer oni također ispuštaju vodik, u obliku vodene pare koja nastaje topljenjem leda kako se komet približava Suncu.

Radijacija koja pristiže s matične nam zvijezde može podijeliti molekule vode na jedan atom vodika i hidroksilni radikal koji se sastoji od jedne molekule kisika i jedne vodika. To za posljedicu ima oblak vodika koji okružuje komet, a koju SWAN bilježi kao područje Lyman-alfa svjetla.

Ta zvjezdarnica skoro svaki dan napravi novu mapu neba ispunjenu zvijezdama, zbog čega je teško otkriti nove komete koji mogu pristići iz bilo kojeg smjera.

Kako bi olakšali potragu, znanstvenici su osmislili sustav koji uspoređuje nove mape sa starima i automatski uklanja zvijezde, tako da ostaju vidljivi samo promjenjivi ili pokretni izvori svjetla.

Tako obrađene mape redovno bivaju objavljene na SOHO-vom web odredištu, što znači kako se u potragu može uključiti praktično bilo tko s pristupom internetu. Od 1996. godine na ovaj je način uočeno 12 novih kometa, redom otkrića astronoma amatera.

Osam ih je otkrio Mattiazzo, koji je novi ulov u svoju zbirku dodao početkom travnja ove godine. Nakon što je otkriće objavljeno austrijski zvjezdani fotograf Gerald Rhemann potrudio se snimiti ga iz pustinje u Namibiji. Na fotografiji je jasno vidljiv sferični oblak plina oko kometa i produženi rep iona.

Snimio ga je također i britanski zvjezdani fotograf Damian Peach, koristeći udaljeni teleskop u Čileu kako bi zabilježio impresivni rep.

Komet C/2020 F8 (SWAN) Zemlji bi se trebao najviše približiti ovih dana, na oko 85 milijuna kilometara. Znanstvenici procjenjuju kako je do 15. travnja izbacivao oko 1300 kilograma vodene pare svake sekunde, što je brže nego što to rade drugi kometi.

Drž'mo fige da se ne raspadne

Zbog toga bi mogao biti lakše vidljiv golim okom sa Zemlje. Što više materijala komet izbacuje, to više reflektira Sunčeve svjetlosti i postaje lakši za uočiti.

Trenutno se kreće od južne prema sjevernoj hemisferi i jedva je vidljiv golim okom. No, do kraja svibnja to bi se moglo promijeniti, uspije li do tada preživjeti.

Kao što smo imali prilike nedavno vidjeti, kometi su krhka nebeska tijela koja se često raspadaju kako se približavaju Suncu. Tako se komet ATLAS raspao na barem 30 komada.

Komet SWAN će Suncu biti najbliži 27. svibnja, kada će i razina zagrijavanja biti najveća, a time i rizik od raspada. Znanstvenici se nadaju kako će ostati dovoljno uočljiv kako bi mogli pratiti njegovu putanju.

Ukoliko se ne raspadne, potražite ga blizu zvijezde Capella u sazvježđu Auriga. I nemojte propustiti tu priliku jer se vjerojatno neće vratiti još tisućama, možda i milijunima godina.

Iako je SWAN tek 12. komet otkriven ranije opisanim instrumentom, to je 3932. komet kojeg je dosad otkrio SOHO. Tako veliki broj otkrića možemo zahvaliti instrumentu Large Angle and Spectrometric Coronagraph Experiment (LASCO) i značajnom zalaganju amatera.

Sam instrument SWAN djelo je suradnje francuskog LATMOS-a i Finskog meteorološkog instituta, piše ESA.