Dosad je objavljeno više istraživanja koja su pokazala povezanost između korištenja društvenih medija i rizika ugrožavanja mentalnog zdravlja, ponajprije u vidu pojavljivanja pojačanih osjećaja usamljenosti i depresije. Ali, kako povezanost ne dokazuje automatski i kako je nešto nečemu bilo uzrok nemamo još definitivan odgovor na pitanje jesu li društveni mediji doista krivi za mentalne probleme ili su ljudi koji su već depresivni i usamljeni tek više skloni koristiti ih.

Istraživanje koje će biti objavljeno u prosinačkom izdanju časopisa Journal of Social and Clinical Psychology moglo bi nas približiti odgovoru na to pitanje.

Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania pokušali su ustanoviti osjećaju li se ljudi bolje nakon što smanje korištenje društvenih medija. Njihov zaključak nije dobra vijest za društvene mreže: otkrili su kako smanjivanje korištenja društvenih mreža za 30 minuta dnevno može dovesti do značajnog poboljšanja blagostanja.

Istraživanje je obavljeno na 143 studenta tijekom dvije odvojene runde, održane na proiljeće i jesen. Svaki ispitanik morao je imati korisničke račune na Facebooku, Instagramu i Snapchatu, kao i iPhone. Zašto Appleov smartfon? Zato što automatski prati ukupan broj minuta tijekom kojih je svaka aplikacija aktivna na zaslonu.

Pratili su ispitanike tjedan dana kako bi dobili temeljne podatke o tome kako koriste društvene medije, pa su im dali upitnike za procjenu njihovog mentalnog (blago)stanja prateći sedam ključnih čimbenika: društvena podrška, strah od propuštanja, usamljenost, samostalnost i prihvaćanje sebe, tjeskoba, depresija i samopouzdanje.

Potom su proveli eksperiment. Tijekom tri tjedna jedna nasumično odabrana skupina nastavila je koristiti društvene medije kao i do tada, druga je trebala ograničiti korištenje Facebooka, Instagrama i Snapchata na deset minuta po platformi po danu.

Rezultati su pokazali kako smanjenje korištenja društvenih medija značajno smanjuje i depresiju i usamljenost. Ti su rezultati bili naročito naglašeni kod ispitanika koji su bili depresivniji prije no što su se uključili u istraživanje.

U obje promatrane skupine zabilježen je pad razina tjeskobe i straha od propuštanja, što je moguće posljedica i toga što su ispitanici bili svjesni kako su dio eksperimenta.

Nijedna skupina nije pokazala poboljšanja u područjima društvene podrške, samopouzdanja i autonomije te samoprihvaćanja. Istraživači pretpostavljaju kako društveni mediji nemaju značajan utjecaj na te kategorije, ali su upozorili i kako je moguće da je eksperiment prekratko trajao kako bi se utjecaj pokazao.

Moguće je, također, kako su ispitanici koristili stolna računala za pristup društvenim mrežama, a treba napomenuti kako istraživanje nije obuhvatilo popularne društvene medije poput Twittera, piše Quartzy.