Varaždinski Solvis, jedini hrvatski proizvođač fotonaponskih modula, na svjetskom je tržištu prisutan punih deset godina. Koliko su uspješni, najbolje govore brojke: više od 150 zaposlenih koji dnevno proizvedu 1400 modula, što je oko pola milijuna modula godišnje, snage 150 megavata.

Njihovi su proizvodi rezultat stalnog istraživanja i razvoja domaćih stručnjaka. Njihova je misija jasna: pružiti ljudima struju dobivenu energijom Sunca, na ekološki prihvatljiv način, bez zagađenja okoliša. A da bi to postigli, moraju opstati kao svjetski konkurentna i prepoznatljiva tvrtka za izradu fotonaponskih modula i drugih proizvoda za dobivanje električne energije iz Sunca.

Solvis je ekspert za izradu standardnih proizvoda koji obično sadrže između 36 i 72 ćelijskih modula, ali u svom pogonu na rubu Varaždina skrojit će i modele po mjeri za nadstrešnice, fasade, brodske podove...

Tvrtku je osnovao i vodi je direktor Stjepan Talan. Ovaj iskusan biznismen započeo je karijeru u farmaceutskoj industriji, da bi se prije desetak godina, na iznenađenje mnogih, okrenuo solarnoj energiji. U vrijeme ekonomske krize i tihog sloma solarne industrije pokrenuo je tvrtku koja je, unatoč konkurenciji, naročito kineskoj, opstala na ovom zahtjevnom tržištu. Ne samo da su opstali, nego šire svoje poslove na nova tržišta i nove proizvode, zbog čega je Londonska burza uvrstila Solvis na svoju listu 1000 tvrtki koje inspiriraju Europu.

Novi pogon s fasadom od solarnih panela

Preko puta sadašnjeg pogona priprema se gradnja novog u velebnoj zgradi kojoj će sva fasada biti izrađena od solarnih panela. A okolo će biti posađena solarna stabla i postavljene solarne klupe s ugrađenim punjačima mobitela te nadstrešnice, pod kojima ćete moći napuniti svoj električni automobil. Bit će to najmodernija tvornica proizvoda ekološki svjesne budućnosti i izložbeni salon u jednom. A Solvis doista ima što pokazati.

'Instalirali smo naša solarna drvca širom Europe. Eto, neki dan jedno je postavljeno u Kišinjevu u Moldaviji', kaže voditeljica projekata Jasmina Novak. Ljetos je jedno posađeno i u Osijeku, drugo ispred studentskog doma u Varaždinu, gdje su postavljene i dvije solarne klupe, a mladi u Ivancu energijom iz solarnog drva, posađenog ispred lokalnog kina, pune svoje mobitele...

'Prva četiri stabla instalirali smo uoči Svjetske konferencije o klimatskim promjenama 2016. u Marakešu', podsjeća Novak. Nakon toga počele su stizati nove narudžbe. Iz Dubaija su se javili da bi odmah naručili čitavu šumu solarnih palmi. Htjeli su ih posaditi u naselju novosagrađenih vila, po jednu palmu ispred svake kuće. Tada se rodila i ideja o solarnim kućama, zgradama sa solarnim pokrovom, solarnom fasadom i solarnom nadstrešnicom koja bi služila kao punionica za električne automobile, parkirane u hladu.

Solvisov ekosmart program

Solarna stabla i palme, baš kao i njihove solarne nadstrešnice, kišobrani i klupe, sve je to dio Solvisova ekosmart programa, osmišljenog tako da se različiti proizvodi uklope u arhitekturu urbanih središta, trgova, parkova, šoping centara...

Njihova solarna stabla izrađena su od čelične konstrukcije koja drži razgranatu krošnju s 18 solarnih listova, nazivne snage 810 W, koji svijetle noću. Deblo je opasano klupom na koju može sjesti 12 osoba, a tu su i priključci za punjenje gadgeta, od mobitela i laptopa do električnih bicikala. I njihove solarne palme nude mobilni wi-fi hotspot, info display, USB punjače, 230V utičnice, nadzorne kamere i SOS telefone.

Kako funkcionira solarno stablo ispred studentskog doma u Varaždinu, isprobali smo i sami. Utaknuli smo USB punjač u deblo i istog trena mobitel se počeo puniti. Kad smo se umorili od sjedenja ispod solarne krošnje, prebacili smo se na ležaljku. Ponovili smo postupak i malo zadrijemali u hladu, a punjač je učinio svoje.

Solvisov solarni kišobran zapravo je čelična konstrukcija s krošnjom u obliku kišobrana koja proizvede do 400 kW energije dnevno, uz dekorativno osvjetljenje noću, a tu je i klupa s priključcima za punjenje gadgeta. USB i bežičnim punjačima te LED rasvjetom opremljene su i solarne ležaljke te se po želji mogu pretvoriti u mobilni wi-fi hotspot i opremiti info ekranima.

Moduli krojeni po narudžbi

Dakako da u Solvisu najviše proizvode standardne module, no sve je više zahtjeva za izradu onih krojenih po narudžbi i zahtjevima kupaca. Modulima se može povećati mehanička otpornost na količinu snijega, smanjiti refleksija za upotrebu u blizini zračnih luka, smanjiti masa za montažu na krovove male nosivosti... Izradit će oni i module koji se mogu savijati oko stupa, integrirati u fasade raznih boja bez vidljivih ćelija, skrojiti one tako savitljive i lagane da se mogu postaviti na opremu za kampiranje ili obložiti njima brodice.

'Tržište vas tjera da budete različiti od konkurencije. Solvis je pronašao svoju nišu tako da može konkurirati Kinezima koji niskom cijenom proizvoda preplavljuju europsko tržište', kaže Novak. 'Srećom, oni još uvijek ne znaju proizvesti baš sve i tu je naša prilika.'

U Solvisu su tu priliku objeručke prihvatili. I dok njihove standardne module možete vidjeti na krovovima kuća širom Europe, u Varaždinu su počeli izrađivati specijalne proizvode poput fasadnih modula. Oni se mogu nabaviti u čitavom spektru boja, od sive, plave i zelene, preko crvene i terakote, do zlatne i brončane.

Međunarodna škola u Kopenhagenu

Takvim fasadnim modulima Solvis je nedavno prekrio zgradu Međunarodne škole u Kopenhagenu. Na fasadu je stavljeno čak 12.000 solarnih panela u plavozelenoj nijansi, u kojima se zrcali more. Riječ je o jedinstvenom poduhvatu i jednoj od najvećih zgrada s integriranim solarnim elektranama na svijetu. Niz ploča, koje prekrivaju površinu veću od 6000 četvornih metara, upije dovoljno Sunčevih zraka da se njima pokrije više od polovice očekivanih potreba škole za energijom. Po sličnom principu izrađena je i bolnica u danskom Bronholmu.

'To je definitivno budućnost jer će ekološki osviještene zemlje koristiti takve module kao standard u gradnji', uvjerena je Novak. Skandinavija se tu nameće kao logično tržište. 'Norveška ima najveći broj električnih automobila, a Danska do 2050. želi postati energetski potpuno neovisna zemlja...'

A dok se bogatije zemlje na solarnom energijom siromašnijem sjeveru Europe okreću Suncu kao jamcu čišće i sigurnije, samoodržive energetske budućnosti, Hrvatska i dalje kaska. Žalosno, ali istinito, Hrvatska je na samom dnu EU-a po iskorištenosti metra kvadratnog fotonapona po glavi stanovnika. A naš je potencijal ogroman u usporedbi sa skandinavskim zemljama, u kojima Solvisovim panelima rado pokrivaju krovove i fasade zgrada.

Poanta je u uštedi

'Tržište se budi i sigurno će se proširiti s vremenom. Eto, i HEP investira', nada se Novak. Iako je ugradnja solarnih panela na krovove i fasade skupa, u konačnici se ipak višestruko isplati.

'Više nema klasičnih poticaja, eventualno iz europskih fondova, ali cijena struje stalno raste. Investicija se isplati za sedam godina, s poticajima i prije. A nakon toga Sunce besplatno možete eksploatirati sljedećih 30 godina. Solvis nudi garanciju na 25 godina, ali će elektrana trajati i duže', pojašnjava Novak. 'To je cilj i svrha cijele priče - da se iskoristi Sunčeva energija. Poanta je u uštedi.'