U intervjuu za ProPublica.org otkrio je kako je vjerojatno prevelik idealist te da je početkom 2013. godine skoro odustao od daljeg razvoja softvera te se gotovo odlučio na uobičajeno zaposlenje. Ideali su prevladali još neko vrijeme, posebno zbog toga što se događalo s NSA špijunažom i cijelim slučajem vezanim za Snowdena. ProPublica piše da je Koch, baš poput brojnih drugih kreatora sigurnosnog softvera, uvjerenja da softverski kod treba biti ponuđen besplatno.

Na taj način je nemoguće implementirati kontrole koje služe špijunskim agencijama i sl., no to znači da je potrebno volontirati. U Kochovom slučaju, sredstva su presušila već neko vrijeme pa i državna potpora. U prosjeku je zarađivao 25 tisuća dolara godišnje (cca 170 tisuća kuna), tek djelić onoga što je mogao zaraditi u kakvoj kompaniji. Prošli prosinac je pokrenuo kampanju prikupljanja sredstava, a iako je za cilj imao 137 tisuća dolara, uspješno je prikupio svega 43 tisuće, što nije dovoljno za zapošljavanje još developera i osiguravanje života obitelji.

Kochov kod koriste neki od najpopularnijih enkripcijskih rješenja GPGTools, Enigmail, GPG4Win i drugi, a developer Enigmaila smatra da bi nastala prava noćna mora kada bi Koch prestao s održavanjem. No, i Enigmail, na kojem radi dvoje developera ima sličnih problema. Od donacija oni dobivaju kakvih tisuću dolara godišnje - što je jedva dovoljno za pokrivanje troškova internetske stranice.

'Mnogo sam bolji u programiranju nego u financijama i poslovnim stvarima', rekao je Koch za stranicu ProPublica. Da stvari ne budu potpuno crne, nakon objave priče Wernera Kocha, ProPublica otrkiva kako je ovaj uporni programer i sigurnosni stručnjak prošli tjedan primio pomoć od Linux Foundation's Core Infrastructure Initiative u iznosu od 60 tisuća dolara. Korporacije će u jednom trenutku uistinu trebati prepoznati činjenicu da je zajednički interes osigurati postojanje ovakvih komada softvera te da jednokratne uplate nisu trajno rješenje.