Zakon prisiljava tehnološke divove poput Mete, vlasnika Instagrama i Facebooka, te TikToka da onemoguće pristup maloljetnicima, kako se ne bi suočili s kaznama do 49,5 milijuna australskih dolara (oko 30,5 milijuna eura). Isprobavanje metoda za primjenu zakona će započeti u siječnju, a zabrana će stupiti na snagu za godinu dana.

Zakon o minimalnoj dobi za društvene medije čini Australiju pokusnim kunićem za sve veći broj vlada koje su usvojile ili su iskazale namjeru da usvoje zakone o dobnom ograničenju za društvene mreže zbog zabrinutosti glede njihovog utjecaja na duševno zdravlje mladih ljudi.

Francuska i neke američke savezne države su izglasale zakone o ograničavanju pristupa za maloljetnike bez roditeljske dozvole, no australska zabrana je apsolutna. Potpuna zabrana za mlađe od 14 godina u Floridi se trenutno osporava na sudu na temelju slobode govora.

Usvajanje zakona predstavlja političku pobjedu za laburističkog premijera Anthonyja Albanesa koji se iduće godine suočava s izborima i koji, prema anketama, uživa sve manju podršku birača. Zabrani su se protivili zagovornici privatnosti i neke skupine za dječja prava, no prema najnovijim anketama, zabranu je htjelo 77 posto stanovništva.

Predstavnici Mete, TikToka i X-a, za koje je vlada rekla da će biti pogođeni zabranom, nisu zasad bili dostupni za komentar.

Kako prekomjerna upotreba društvenih mreža utječe na mlade

Društvene mreže postale su gotovo pa neizostavan dio naše svakodnevice, ali i svakodnevice mladih, pa i djece. Istraživanja su pokazala da su sve češći njihovi korisnici te provode na njima i po šest sati dnevno, sve manje su fizički aktivni, a pojavio se i problem sve većeg broja odgode upisa u prvi razred osnovne škole.

Jesu li društvene mreže jedan od uzroka potonjeg problema te kako utječu na psihofizičku (ne)zrelost sve većeg broja djece, tportal je ranije provjerio u razgovoru sa stručnjacima - Marom Alavanjom iz Narativ komunikacija i Goranom Šimićem, profesorom neuroznanosti i anatomije te predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga zagrebačkog Medicinskog fakulteta.

U 2024. godini društveni mediji popularniji su no ikada - najnoviji statistički podaci pokazuju da u svijetu više od 5,45 milijardi ljudi koristi društvene mreže, što u postocima čini gotovo 70 posto svjetske populacije. Prema nekim istraživanjima, provodimo prosječno oko tri sata dnevno na njima. U Hrvatskoj ih pak koristi 2,9 milijuna ljudi, odnosno 81 posto ukupnog stanovništva, a prema najnovijim podacima najviše vole - TikTok.

Premda su prednosti društvenih mreža brojne, stručnjaci u razgovoru za tportal ističu ključne probleme - društvene mreže mogu biti vrlo opasne za mentalno zdravlje, mladi su pravi društvenjaci, ali (samo) na internetu, sveprisutan je cyberbullying, motoričke i govorne poteškoće sve su češće i djeca nisu fizički aktivna, a posljedice su dugoročne. Cijeli članak i tportalovu analizu utjecaja društvenih mreža na djecu i mlade pročitajte na poveznici.