Bit će to povijesni događaj jer je YU55 najveće tijelo koje je dosad prošlo toliko blizu Zemlje (na oko 319.000 km), a da su znanstvenici unaprijed bili svjesni i pripremljeni za promatranje.

Mada je asteroid prilično velik – promjer mu je oko 400 metara, njegov najveći prividni sjaj neće biti jak jer je izgrađen od tamnih materijala bogatih ugljikom. Osim toga, YU55 će prilično brzo putovati po nebu na kojem će mu ozbiljno konkurirati brojna druga tijela, prije i iznad svih prilično pun Mjesec. Zbog svih tih činjenica, bez teleskopa s objektivom većim od 15 centimetara nema smisla ni pokušavati započeti ozbiljno promatranje. Kako su u Hrvatskoj vlasnici takvih teleskopa rijetki - uglavnom su to ozbiljni astronomi amateri - prilično je izgledno da njima naše upute za promatranje neće ni trebati. No tko zna? Možda se netko u posljednji tren odluči iz ormara izvući svoj amaterski teleskop pa mu upute ipak dobro dođu. Za takve slučajeve predstavljamo kartu koja pokazuje u kojem dijelu neba pored kojih zvijezda će se u određenom trenutku nalaziti asteroid. Karta je rađena za Sjevernu Ameriku, no udaljenost od Europe do SAD-a je znatno manja od razdaljine od Zemlje do asteroida, pa će paralaksa YU55 biti zanemariva (dolje desno).

Nažalost, promatranja neće biti organizirana ni u većim hrvatskim zvjezdarnicama. U riječkom astronomskom društvu su nam rekli da prizor neće biti osobito dojmljiv pa ljudi ne bi imali u čemu uživati osim u činjenici da prisustvuju relativno rijetkom astronomskom događaju. U Zvjezdarnici Zagreb pak neće ni pokušavati jer smatraju da će uvjeti biti previše nepovoljni za ozbiljno promatranje.

'Iz Zagrebačke zvjezdarnice neće biti organizirano promatranje YU55 jer vremenski uvjeti neće biti dovoljno dobri. Zvjezdarnica se nalazi praktički u središtu grada gdje je svjetlosno onečišćenje vrlo veliko, osobito u ovo doba godine kada ima dosta magle', objasnio je astronom Damir Hržina, stručni suradnik na Zvjezdarnici Zagreb.

'Kada bi ga i gledali, bio bi na granici vidljivosti. Njegov sjaj će biti 11 magnitude. Najmanji objektiv za praktično promatranje takvog tijela je onaj od 15 centimetara, a zagrebački teleskop ima objektiv od 17,5 centimetara. Golim okom mogu se vidjeti tijela do šeste magnitude. Sva manja, odnosno tamnija tijela, prividno manjeg sjaja moraju se promatrati teleskopima. Pritom valja znati da je veličina magnitude to veća što je sjaj tijela manji. Primjerice magnituda najsjajnije Venere je -4, dok je Jupiterova -2.94', objasnio je Hržina.

Asteroid će se najbolje vidjeti iz Sjeverne Amerike i Zapadne Europe. Prijeći će 70 stupnjeva preko neba od zviježđa Orla prema zviježđu Pegaza u samo 10 sati. Njegovu putanju možete vidjeti na karti dolje desno (kliknite za uvećanje). Na njoj je izraženo tzv. Univerzalno vrijeme što znači da treba odbiti jedan sat kako bi se dobilo naše vrijeme. Legenda karte pokazuje druga tijela na nebu i njihove odgovarajuće magnitude. Budući da u Hrvatskoj neće biti organiziranih promatranja, svi neboljupci moći će prolazak pratiti od 21 satna ovom linku.

Hrvatski lovac na asteroide, student fizike Stefan Cikota kaže da je 2005 YU55 zanimljiv je jer je to najveći NEO (Near Earth Object) koji prolazi tako blizu od 1976. godine. 'Njegov prolaz jedna je od rijetkih prilika astronomima da naprave vrlo detaljne snimke radarskim teleskopima Arecibo i Goldstone iz čijih će se podataka moći izvoditi zaključci o fizikalnim svojstvima asteroida takovog tipa.

Tako bliski prolazi asteroida nisu rijetkost; statistički gledano, barem jednom tjedno objekt promjera nekoliko metara prođe tako blizu Zemlje, no oni su toliko mali da ih se samo nekoliko posto uspije otkriti i popratiti.

Osim toga, ovo je vrlo lijepa prilika za malo iskusnije astronome amatere, koji će već i manjim teleskopima od 15 do 20 centimetara moći promatrati gibanje asteroida u odnosu na pozadinske zvijezde', objasnio je Cikota.

NASA je danas objavila prve nove radarske snimke YU55 kada se asteroid nalazio na udaljenosti od oko 1,38 milijuna kilometara od Zemlje (pogledajte gore). Fotografije potvrđuju da je taj mikroplanet prilično okrugao. Okreće se dosta sporo - jednom u 18 do 20 sati. Najbliže Zemlji naći će se večeras u ponoć i 28 minuta po našem vremenu. Najkvalitetnije informacije o njemu prikupit će radio teleskopi Arecibo u Porto Ricu i Gladstone u Kaliforniji u kojem radi i naša znanstvenica Marina Brozović (pogledajte intervju s njom dolje).