Sporazum je podijelio članice ITU-a u dva tabora - one koje 'guraju' sporazum i potpisat će ga i one koje mu se protive. Zasad internet ostaje siguran
Iako se činilo kako su zemlje koje sudjeluju na Svjetskoj konferenciji o međunarodnim komunikacijama u Dubaiju postigle dogovor o tekstu sporazuma koji bi UN-u dao kontrolu nad internetom, stvari su se promijenile.
SAD, Velika Britanija, Australija i Kanada te cijeli niz manjih zemalja odbile su potpisati predloženi Sporazum.
Do problema je došlo kada je blok afričkih zemalja pokušao progurati svoj tekst sporazuma, koji su SAD i njene saveznice protumačile kao 'prokušaj uvođenja nadzora nad internetom'.
Nakon što je glasanjem prihvaćen afrički tekst, predstavnici SAD-a izjavili su kako neće potpisati takav sporazum.
'Internet je tijekom protekle 24 godine svijetu dao nezamislive gospodarske i društvene koristi. I sve to bez UN-ovog nadzora', rekao je američki veleposlanik na sastanku, Terry Kramer, a prenosi BBC.
Istaknuo je kako SAD smatra da bi internetska pravila trebali određivati građani i društvo, a ne vlade i države.
U tom razmišljanju pridružio mu se i kolega iz Velike Britanije.
'Ne želimo potpisati loš sporazum koji nikoga neće usrećiti', istaknuo je britanski predstavnik Simon Towle
On je dodao i kako bi internetom trebala upravljati tijela koja su to i dosad radila, poput IGF-a i ICANN-a.
Istog su stava i Kanada, Švedska, Nizozemska, Češka te Danska, koje su izjavile kako neće potpisati sporazum.
Pretpostavlja se kako će zemlje članice ITU-a koje se ne protive Sporazumu ipak potpisati i nadati se da će 'buntovnici' ipak popustiti.
Njihovo potpisivanje ipak neće rezultirati implementacijom sporazuma koji prvo mora proći ratifikaciju u svim zemljama članicama ITU-a.
A to bi, ukoliko se SAD i njegovi istomišljenici nastave protiviti, moglo potrajati godinama.
Kratkoročno gledano, podjele među članicama neće imati nikakav utjecaj na internet.
Međutim, dugoročno gledano podjele unutar ITU mogle bi oslabiti tu organizaciju. Osim toga, nepotpisivanjem sporazuma propadaju i oni pozitivni dijelovi koje su zemlje jednoglasno prihvatile. Primjerice, uvođenje jedinstvenog svjetskog broja za hitne pozive.
