Prvi je put dešifrirana trodimenzionalna struktura atmosfere nekog planeta izvan našeg Sunčevog sustava, čime su na izrazito vrućem plinovitom planetu koji kruži u blizini svoje zvijezde - veće i toplije od našeg Sunca - otkrivena tri sloja poput torte
Astronomi su provirili kroz atmosferu WASP-a 121b, planeta koji se također naziva Tylos, kombinirajući sve četiri teleskopske jedinice Vrlo velikog teleskopa Europskog južnog opservatorija sa sjedištem u Čileu, i razaznali stratifikaciju slojeva s različitim kemijskim sastavima i intenzivnim vjetrovima.
Do sada su znanstvenici bili u mogućnosti odrediti kemijski sastav atmosfere za neke planete izvan našeg Sunčevog sustava, tzv. egzoplanete, no bez mapiranja njihove vertikalne strukture ili rasporeda kemijskih elemenata.
WASP-121b spada u 'ultravruće Jupitere', klasu velikih plinovitih planeta koji kruže blizu svoje zvijezde domaćina, što ih čini iznimno vrućima. Njegova se atmosfera uglavnom sastoji od vodika i helija, kao i Jupiterova, najvećeg planeta našeg Sunčevog sustava. Ali atmosfera WASP-121b nije nalik ničemu što je dosad viđeno.
vezane vijesti
Znanstvenici su razaznali tri sloja. Donji sloj WASP-a 121b karakterizira prisutnost željeza u plinovitom obliku zbog topline atmosfere. Srednji sloj karakterizira prisutnost natrija, gornji je sloj sastavljen uglavnom od vodika, a dio tog sloja nestaje u svemir.
'Ova struktura nikada prije nije promatrana i u sukobu je s aktualnim predviđanjima o tome kako bi se atmosfere trebale ponašati', objašnjava astronomica Julia Victoria Seidel iz Europskog južnog opservatorija i Lagrange Laboratorija na Observatoriju Azurne obale u Francuskoj, glavna autorica studije objavljene ovaj tjedan u časopisu Nature.
Istraživači su također otkrili titan u plinovitom obliku u atmosferi ovog planeta, a na Zemlji metali željezo i titan ne postoje u atmosferi jer su u čvrstom agregatnom stanju zbog nižih temperatura našeg planeta u odnosu na WASP-121b.
WASP-121b se nalazi oko 900 svjetlosnih godina od Zemlje. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u godini, 9,5 bilijuna km. Strana okrenuta prema zvijezdi ima temperaturu od oko 2700 stupnjeva Celzijusa, a druga je na oko 1250 stupnjeva Celzijusa. Planet završi orbitu za 1,3 dana.
Mogućnost razaznavanja strukture atmosfere nekog egzoplaneta mogla bi biti korisna u potrazi za planetima na kojima bi moglo biti života.
'Ovakve detaljne studije neophodne su za kontekst našeg mjesta u svemiru', rekla je Seidel. 'Je li klima na Zemlji jedinstvena? Mogu li teorije koje izvodimo iz naše jedine podatkovne točke, Zemlje, zapravo objasniti cijelu populaciju egzoplaneta?'
'Našom smo studijom pokazali da se klime mogu ponašati znatno drugačije od predviđenih. Vani postoji mnogo više raznolikosti od onoga što imamo kod kuće', zaključuje Seidel.
