Analiza hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje, provedena drugu godinu zaredom u sklopu inicijative 'eSkills for Jobs', pokazala je rast interesa za studijima iz područja računarstva, informacijsko-komunikacijskih znanosti, poslovne informatike i matematike,  iz kojih se i regrutira ponajviše novih zaposlenika hrvatskih ICT tvrtki i informatičkih odjela velikih kompanija.

Ove studije upisalo je ukupno 8,5 posto više brucoša u odnosu na godinu prije, dok je interes na prijavama studija iskazalo tri posto više kandidata, čime je Hrvatska jedna od rijetkih EU zemalja s pozitivnim trendom.

Lagani porast interesa, iako manji nego u slučaju računarstva te informacijsko-komunikacijskih znanosti, primjetan je i za područje poslovne informatike dok je za inženjersku matematiku ove godine bilo ponešto manje prijava nego godinu prije.

Kada se promatra općenita poželjnost pojedine vrste studija, pozitivno je što je više maturanata u prosjeku stavljalo ICT studije na prva tri mjesta. Ove godine za računarstvo je težinski faktor poželjnosti povišen na 3,57 dok je prošle godine bio 3,68 što znači da je više mladih ozbiljno promišljalo o ovoj skupini studija.

Matematika im bolje ide

Kandidati koji prijavljuju ICT studije imaju nešto više ocjene iz matematike u odnosu na prosjek svih kandidata. Prosječno su iz matematike u srednjoj školi ostvarivali ocjenu 3,6 dok je prosjek svih kandidata koji su pristupali prijavama bio 3,2.

Pritom najvišu ocjenu iz matematike imaju kandidati koji prijavljuju računarstvo (4), potom oni koji prijavljuju matematiku (3,9), poslovnu informatiku (3,2) te informacijsko-komunikacijske znanosti (3,1).

Analizirani su podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije, prikupljeni kroz Nacionalni informacijski sustav prijava koji je u funkciji od 2010. godine. Cilj je istraživanja pratiti trendove prijava mladih za informatičkim studijima. Zbog negativnih trendova u prijavama studenata i rastu potreba za implementacijom tehnologija u poslovanje Europska komisija očekuje manjak od 820 tisuća IT stručnjaka u EU do 2020. godine.

U generaciji koja je 2015. imala pravo upisa studijskih programa na visokim učilištima bilo je 40.879 potencijalnih studenata, na istoj razini kao i zadnjih četiri godine, što znači da porast interesa nije izazvan povećanim brojem kandidata već povećanim interesom u populaciji i vjerojatno boljom informiranošću mladih.

Društvenjaci bilježe veći porast

Gledano po studijskim poljima u kojima studiraju budući ICT stručnjaci, upis u tehničke studije računarstva porastao je za 8,5 posto, dok je upis u društvene smjerove informacijskih i komunikacijskih znanosti porastao za 11 posto.

Otprilike 60 posto prijava dolazi iz strukovnih škola, dok ih je 40 posto iz gimnazija. Dok je apsolutni broj prijava iz strukovnih škola već godinama stabilan, u zadnje četiri godine prijave gimnazijalaca su povećane za 20 posto.

'Ove godine je zabilježen i porast broja upisanih studenata te se nadamo da će se pozitivan trend nastaviti. Očekujemo smanjenje broja studenata koji odustaju od ICT i srodnih studija, posebno studenata koji su upisani s odličnim uspjehom u srednjoj školi.

Za veće pomake potrebne su promjene u predtercijarnom obrazovanju čemu će, vjerujem, dati doprinos cjelovita kurikularna reforma', izjavio je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Neiskorišteni kapaciteti

Gledano po kapacitetima i kvotama visokih učilišta, na promatrane studijske programe moglo bi se upisati još otprilike 20 posto više studenata. No, ostaju nepopunjeni jer je riječ o mjestima na izvanrednim studijima ili privatnim visokim učilištima, a koja podrazumijevaju određenu financijsku participaciju studenata.

S obzirom da je niz istraživanja i analiza ukazalo na činjenicu da mladi prilično rijetko razmišljaju o zapošljavanju i perspektivi nakon fakulteta, a više o tome kako najlakše do diplome, jasno je zašto se ova kvota sporo popunjava.

Potpunim iskorištenjem postojeće kvote, uz kvalitetniju pripremu u srednjoj školi te poboljšanje rada sa studentima prvih godina, na tržište rada bi se godišnje moglo plasirati i do 50 posto više IT stručnjaka.

'S obzirom na nedostatak profesionalaca u ovom i povezanim područjima, u Hrvatskoj i ostatku EU te perspektivu koja se pruža dobrim inženjerima i općenito onima koji se odluče za tehničke studije, voljeli bismo vidjeti što više studenata na ovoj vrsti studija.

Kao društvo moramo, na svim razinama, još snažnije poraditi kako bi se mladi motivirali za karijeru u tom smjeru te kako bismo shvatili i iskoristili stratešku važnost inženjerskih zanimanja općenito za gospodarski razvoj države', naglasio je Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te nacionalni koordinator inicijative 'eSkills for Jobs'.