Voditelj istraživanja dr. Radu Silaghi-Dumitrescu iz Universitatea Babes – Bolyai u trećem najvećem rumunjskom gradu Cluj – Napoca, kaže da su znanstvenici već ranije pokušavali stvoriti umjetnu krv, međutim, ona nikada nije podnijela mehaničke i kemijske stresove. U uvjetima stvarnog života dosadašnji su proizvodi uglavnom stvarali otrovne nusproizvode.

Nova, rumunjska umjetna krv sastoji se od vode, soli, albumina i proteina hemeritrina koji kod nekih morskih beskralježnjaka, primjerice morskih crva, služi za prijenos kisika. Za razliku od hemoglobina, hermeritrin se ne raspada lako kada je izložen fizičkom i kemijskom stresu pa nova umjetna krv zadržava integritet čak i kada se transfuzijom unese u živi organizam.

Otkriće je za sada uspješno testirano na laboratorijskim miševima.

'Miševi tretirani s umjetnom krvi 'Made in Cluj' nisu pokazali nikakve nuspojave, a to je upravo ono što smo željeli', rekao je Silaghi-Dumitrescu.

Ova bi se krv trebala koristiti samo u prvih nekoliko sati ili jedan dan tijekom operacija ili kod teških ozljeda. Za to vrijeme tijelo bi moglo samo nadomjestiti izgubljenu krv.

Rumunjski tim se nada da će u naredne dvije godine provesti klinička istraživanja na ljudima koja bi trebala pokazati je li njezina primjena sigurna.

Postoji čak mogućnost da se umjetna krv napravi u tzv. instant obliku – kao mješavina hemeritrina i soli koja bi se lako čuvala i transportirala, a prije upotrebe bi joj se dodavala voda.