Nakon uhićenja izvršnog direktora Telegrama Pavela Durova u Francuskoj 24. kolovoza, val otkrića pokazao je da se ta popularna platforma pretvorila u središte kriminalnih aktivnosti. Pokrenut u kolovozu 2013., Telegram je stekao globalnu popularnost zahvaljujući snažnim sigurnosnim značajkama i anonimnosti korisnika, čime je privukao gotovo 900 milijuna ljudi diljem svijeta. No postao je i utočište za ilegalne aktivnosti, poput seksualnih zločina povezanih s deepfake tehnologijom i trgovine drogom
Dana 7. rujna New York Times objavio je članak pod naslovom 'Kako je Telegram postao igralište za kriminalce, ekstremiste i teroriste'. Na temelju četveromjesečne analize više od 16.000 kanala i preko 3,2 milijuna poruka na toj mreži, izvještaj je otkrio više od 22 kanala za trgovinu drogom te brojne slučajeve ilegalne trgovine oružjem. Telegram je opisan kao 'globalna kanalizacija kriminalnih aktivnosti, dezinformacija, dječje pornografije, terorizma i rasističkih poticanja'. Upozoreno je da djeluje kao 'bezvlašće'; organizacija koja se ponaša kao da je iznad zakona, iako bi se to uskoro moglo promijeniti jer demokratske zemlje sve manje imaju strpljenja za ovu aplikaciju.
Istog dana Wall Street Journal je objavio članak pod naslovom 'Kako je Telegram postao omiljeno tržište kriminalaca', u kojem se naglašava uloga aplikacije u olakšavanju prodaje ilegalnih dobara, uključujući pedofilski sadržaj, ukradene identitete i droge. Izvještaj detaljno opisuje jedan od kanala na Telegramu koji je reklamirao putovnice, osobne iskaznice i selfije kao uzorke za prevarante koji žele otvoriti lažne bankovne račune.
vezane vijesti
Članak je naglasio razmjere kriminalnih aktivnosti na Telegramu: 'Tisuće kanala i grupa nude ukradene identitete za otvaranje bankovnih i investicijskih računa, a neki prodaju postojeće račune s ukradenim podacima. Kanal Bank Store Online nudio je račune iz više od 60 banaka i kriptomjenjačnica, s cijenama od 80 dolara za osobni račun do 1800 dolara za poslovni.'
Prije uspona Telegrama kriminalci su uglavnom djelovali na dark webu, skrivenom dijelu interneta i leglu kriminalnih radnji. Wall Street Journal ističe da su brzina i funkcionalnost Telegrama učinili tu platformu daleko učinkovitijom za kupnju i prodaju ilegalne robe.
Telegramove značajke koje olakšavaju ilegalne aktivnosti
New York Times napominje da su jedinstvene značajke Telegrama, poput 'kanala' i 'supergrupa', doprinijele njegovu statusu utočišta za ilegalne aktivnosti. Kanali, koji su izvorno osmišljeni kao alati za emitiranje vijesti i vladine obavijesti, omogućuju administratorima dijeljenje velikih datoteka (do 2 GB) s golemom publikom. Supergrupe, koje podsjećaju na 'neuredne AOL chat sobe', privlače brojne korisnike, ali služe i kao alat za kriminalce koji brzo brišu dokaze jer administratori mogu jednim potezom izbrisati sav sadržaj grupe.
Unatoč očitim problemima, Telegram je spor u suradnji s policijskim agencijama. Svenja Meininghaus, državna tužiteljica u Njemačkoj koja se bavi govorom mržnje, izjavila je za New York Times da su druge velike društvene mreže uspostavile prakse suradnje s policijom. No u slučaju Telegrama ona gotovo ne postoji. 'Ne sjećam se nijednog slučaja suradnje', dodala je Meininghaus. U Južnoj Koreji iz te mreže nisu odgovorili na više od 200 zahtjeva policije za istražnim podacima u posljednjih 11 godina.
Telegram, nekoć simbol sigurnosti i slobode izražavanja, sada se suočava s mračnom stranom svoje popularnosti, a vlasti diljem svijeta pojačavaju pritisak na njega. Podsjetimo, nedavno su, čini se pod tim pritiskom, uveli i važnu promjenu - počeli su moderirati privatne razgovore, ranije zaštićene.
Odluka da ukloni prethodne tvrdnje o zaštiti privatnosti ukazuje na sve veću spremnost tvrtke da se uhvati u koštac s optužbama za kriminalne aktivnosti na svojoj platformi jer se suočava s pritiscima globalnih regulatora i zahtjevima za povećanje odgovornosti.
