'U Sunčevu sustavu moglo bi se naseliti bilijun ljudi. Tako bismo mogli imati tisuću Mozarta, tisuću Einstena. Zamislite kakva bi nevjerojatna civilizacija to bila', poručuje Jeff Bezos
U listopadu prošle godine Jeff Bezos zasjeo je na prvo mjesto popisa najbogatijih ljudi na svijetu kojeg sastavljaju u časopisu Forbes. Nedavno je otkrio zašto troši milijardu američkih dolara u dionicama na svoju tvrtku Blue Origin, koja se bavi letovima u svemir.
Tijekom privatnog događanja u klubu Yale u New Yorku (SAD) Bezos je u polusatnom izlaganju iznio svoju viziju budućnosti istraživanja svemira.
Komercijalni letovi u svemir danas su, rekao je Bezos, skupi zato što se oslanjaju na pouzdanost, zbog čega je prateća industrija ograničena mogućnostima koje nude konzervativni sustavi lansiranja. Put naprijed vodi nas kroz dokazivanje sigurnosti i vrijednosti sustava u kojima recikliramo raketne sustave.
Nismo u svemiru dovoljno često
Bezos je istaknuo kako New Shepard, suborbitalno turističko vozilo koje Blue Origin razvija, kao i druge slične tehnologije ne isprobavamo dovoljno često. 'Letjelice s kojima najviše letimo otisnu se u svemir s teretom nekoliko desetaka puta godišnje. Nećete postati doista dobri u nečemu ako to radite tek nekoliko desetaka puta godišnje. Trebamo češće ići u svemir', upozorio je Bezos.
Pritom nije dovoljno da sustavi za lansiranje raketa budu dobri sami po sebi već moraju biti jednostavni za korištenje kako bi troškovi lansiranja pali. U Blue Originu, rekao je Bezos, nastoje razviti sustave i vozila koji će biti moguće operativno koristiti iznova i iznova.
Kao što su se Mark Zuckerberg i on oslonili na postojeću internetsku infrastrukturu kako bi razvili globalne tvrtke kao što su Facebook i Amazon radeći u studentskoj sobi ili garaži, tako bi se trebao pojaviti i netko poput njih za putovanje u svemir.
Bezos smatra kako to trenutno nije moguće jer su troškovi previsoki zbog toga što treba razviti velik dio infratrukture. 'Nećemo danas vidjeti Marka Zuckerberga u svemirskoj industriji. To je nemoguće. Dva klinca u studentskoj sobi ne mogu pokrenuti ništa značajno u svemiru danas', ustvrdio je.
Njegov je cilj preusmjeriti imovinu koju je stekao zahvaljujući Amazonu u razvoj infrastrukture koja će pomoći idućoj generaciji poduzetnika, svojevrsnu transportnu mrežu. To je cilj Blue Origina.
New Shepard, 18 metara visoka raketa namijenjena svemirskom turizmu, može se sama prizemljiti nakon lansiranja. Samo gorivo nije toliko skupo - manje od milijun američkih dolara za nekoliko puta veću raketu New Glenn (95,4 m) - koliko troškove diže to što skup hardver ne koristimo višekratno. Bezos vjeruje kako bi trebalo biti lakše ponovno koristiti veće rakete.
Prognozirao je kako će Blue Origin prve turiste u svemir poslati pomoću takete New Shepard još tijekom ove godine. Zadovoljan je rezultatima dosadašnjih testiranja, ali uporno upozorava svoj tim kako nisu u utrci i kako će komercijalni letovi krenuti kad budu spremni.
Više komponenti rakete New Shepard bit će korišteni u drugom stupnju New Glenna, rakete na tekući vodik, a u veću raketu bit će ugrađena iskustva i znanja stečena korištenjem manje.
U Blue Originu već razvijaju iduće izdanje tog motora, nazvano BE-4, koje će prodavati i konkurenciji (United Launch Alliance, za vozilo Vulcan). U Huntsvilleu u američkoj saveznoj državi Alabami u tijeku je gradnja pogona za njegovu proizvodnju. Očekuje se kako će izbacivati desetak motora godišnje.
Za New Glenn sličan će pogon uskoro biti dovršen u Floridi. Ta bi raketa trebala biti operativna do 2021. godine. Trebala bi moći vratiti se na brod koji je u pokretu, čak i uz nepovoljne vremenske prilike.
Skeptičan prema Bransonu, kritičan prema Musku
Bezos je skeptičan kad je riječ o dometima tvrtke za svemirski turizam Virgin Galactic, koju vodi Richard Branson. Smatra kako njihova letjelica neće moći letjeti podjednako visoko kao i New Shepard, iznad Kármánove linije koja se smatra granicom svemira (80 do 100 kilometara iznad površine Zemlje).
Bezos je istaknuo kako prodaju svoju tehnologiju konkurentima ne bi li došli do pogodnosti koje nudi ekonomija razmjera i amortizirali troškove razvoja i proizvodnje. U odnosu na konkurenciju njihova raketa izdvajat će se po ogromnoj količini tereta koju će moći ponijeti (po dva satelita odjednom), kao i po tome što će ju biti moguće koristiti bar 25 puta prije remonta.
U izgradnji su i uzletište te druga infrastruktura potrebna za svemirske letove. Ukupne troškove Bezos je procijenio na oko milijardu američkih dolara. U financiranju će im djelomično pomoći i posao sa Zrakoplovstvom SAD-a, vrijedan 500 milijuna USD, a imaju već i ugovore s budućim kupcima.
Kritičan je prema ideji Elona Muska o kolonizaciji i teraformiranju Marsa. 'Ako mislite kako je to dobra ideja, popnite se na vrh Everesta i živite tamo godinu dana pa javite kako vam se to svidjelo. A to su rajski uvjeti naspram Marsa', rekao je Bezos.
Umjesto planetarnog šovinizma - habitati u orbiti
Ne trebamo biti planetarni šovinisti i pod svaku cijenu naseljavati planete, rekao je. Njegova je vizija preseliti tešku industriju i proizvodnju energije izvan Zemlje kako bi se omogućio rast standarda svima, bez ograničenja u bilo kojem pogledu. Ne bismo naseljavali planete već gradili habitate kakve je predvidio fizičar Gerard O'Neill još sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Takve bi kolonije bile praktičnije za komunikaciju i transport, a oslanjale bi se na obilje jeftine energije. 'Zemlja koristi vrlo malo energije koju odašilje Sunce, ogroman nuklerani fuzijski reaktor, u svim smjerovima oko sebe. Kako bi to korištenje povećali samo nekoliko postotaka svake godine, morali bismo prekriti cijelu površinu Zemlje solarnim panelima.
Moramo tu energiju početi koristiti u svemiru, kao i resurse koji su nam tamo na raspolaganju. Izvedivo je, ali moramo se početi time baviti. Jeftiniji sustav lansiranja kojeg je moguće iznova koristiti jedan je od koraka u tom smjeru', upozorio je Bezos.
Na matičnom planetu ćemo nastaviti stanovati, obrazovati se i baviti se lakom industrijom. Umjesto nekoliko milijardi na Zemlji, u Sunčevu sustavu moglo bi se naseliti bilijun ljudi. 'Tako bismo mogli imati tisuću Mozarta, tisuću Einstena. Zamislite kakva bi nevjerojatna civilizacija to bila', naglasio je Bezos, a prenosi Business Insider.