Dvogodišnja misija Spectro-Photometer for the History of the Universe, Epoch of Reionization and Ices Explorer (SPHEREx) krenut će 2023. godine i raspolagat će proračunom od 242 milijuna američkih dolara. Predvodit će ju James Bocka s California Institute of Technology.

Svakih šest mjeseci SPHEREx će napraviti novu mapu neba. Koristeći tehnologije sa satelita okrenutih prema Zemlji i svemirskih letjelica usmjerenih prema Marsu ta će mapa prikazivati nebo u 96 različitih dijelova spektra boja.

Rezultat bi trebale biti mape koje će nadmašiti sve dosadašnje po razlučivosti boja. Sadržavat će 'otiske prstiju' prvih trenutaka u povijesti svemira te ponuditi uvide u jednu od najvećih tajni: zašto se svemir proširio tako brzo samo nanosekundu nakon Velikog praska.

Mape će nastati korištenjem optičkog i svjetla blizu infracrvenog, koje se nalazi izvan ljudskom oku vidljivog spektra ali je iznimno važno u astronomiji još od '50-tih godina 19. stoljeća.

U NASA-i očekuju kako će prikupiti podatke o 300 milijuna galaksija i sto milijuna zvijezda u Mliječnom putu. Trebale bi osigurati vrijedne podatke za buduće NASA-ine projekte, recimo svemirskog teleskopa James Webb, koji bi trebao naslijediti Hubble jednom kad ga završe.

Uz NASA-u u projektu SPHEREx sudjelovat će i druge institucije te agencije. Ball Aerospace iz američke savezne države Kolorado napravit sve svemirsku letjelicu, dok će korejski Institut za astronomiju i svevirske znanosti osigurati opremu za testiranje. NASA-in laboratorij Jet Propulsion vodit će misiju, koja će biti dijelom programa Explorers, piše Popular Mechanics.