WhatsApp je, bez dvojbe, najpopularniji softver za poruke na svijetu. Od svojih skromnih početaka i vizije o diskretnoj opciji za digitalno čavrljanje ovaj je mali program u rukama Facebooka svoj izgled i namjenu zauvijek promijenio. Njegova izvorna svrha, diskrecija, zamijenjena je integracijom u Facebookov marketinški sustav ispunjen različitim metodama praćenja korisnika i to ne zbog narušavanja njihove privatnosti, već zarade na njihovim internetskim navikama.

Facebookova greška

Facebook je naime kao jednu od svojih glavnih odlika više puta naveo diskreciju vezanu uz razmijenjeni sadržaj, a istovremeno prati sve ostalo: od vaše mreže, smartfona i adresara do ljudi s kojima razgovarate i vremena koje provedete u razgovoru.

Situacija s privatnošću u WhatsAppu se, tim rečeno, već godinama nije mijenjala, no početkom siječnja Facebook je napravio ključnu pogrešku – ne samo da je korisnicima dao do znanja da ih nemilosrdno prati, već im je, ako to odluče odbiti, zaprijetio brisanjem profila na WhatsAppu. Iza ovakvog poteza nalazi se benigna integracija s dućanima na drugim Facebookovim društvenim platformama, no korisnici koji ionako većinom ne čitaju pravne klauzule softverskih ugovora dobili su nešto novo – kratki podsjetnik na Facebookovu invazivnu politiku.

Nagli pad korisničkog povjerenja uparenog s intenzivnim medijskim praćenjem situacije s privatnošću podataka i pokojom objavom na Twitteru rezultirao je masovnim egzodusom korisnika na konkurentske platforme, poglavito Signal.

Signal protiv svih ostalih

Signal je vrlo zanimljiv program ne samo zbog funkcija koje pruža ili značajki koje su vrlo slične WhatsAppovim, već i zbog osobe koja ga trenutno financira. Jedan od glavnih ljudi odgovornih za trenutno stanje sve popularnije aplikacije je Brian Acton, tvorac WhatsAppa. Acton je, podsjećamo, nakon što je Facebook kupio njegovu kompaniju, surađivao sa Zuckerbergom te je s partnerom Janom Koumom pokušao produbiti viziju koju je imao za svoju aplikaciju, samo unutar Facebookova ekosustava.

Autonomne aplikacije koje ne sakupljaju korisničke podatke Facebooku nisu bile zanimljive kao ideja uništavanja konkurencije, što je s vremenom rezultiralo podizanjem tenzija, sve većim zadiranjem u rukovodstvo aplikacije te konačno – ostavkom ljudi koji su stvorili WhatsApp.

Ovo objašnjava i zbog čega je Acton s partnerom Matthewom Rosenfeldom 2018. odlučio stati iza Signala osnivanjem neprofitne organizacije Signal Foundation, čiji je cilj poticanje enkriptiranih sustava za razmjenu poruka, odnosno 'podršku, ubrzanje i širenje Signalove misije omogućavanja privatne komunikacije'. Signal naime nije nov program – njegovi korijeni sežu u 2014., kada je u svojoj najranijoj verziji radio slično što i sad, samo uz manju učinkovitost i naravno – manji broj korisnika.

Nova vremena, novi izazovi

Današnji Signal bilježi zapanjujući rast zbog Facebookove objave. Porast broja korisnika spominju i druge konkurentske platforme, poput Vibera i Telegrama, no ne na razini Actonove zaklade.

Nova popularna alternativa WhatsAppu je u svojoj osnovi WhatsApp, samo bez sustava za sakupljanje meta podataka. Dok Facebookova aplikacija prati koliko, s kime razgovarate i kakve podatke razmjenjujete, Signal se isključivo koncentrira na enkriptiranu komunikaciju. Jedini pravi razlog zbog kojeg egzodus nije još veći činjenica je da velik broj ljudi nastavlja koristiti WhatsApp zato što su im tamo prijatelji i obitelj. Zuckerbergova aplikacija u međuvremenu nastavlja s porastom broja korisnika, samo ne kao prije.

Razlika je u detaljima

Signal je tipična aplikacija s jednostavnom instalacijom koju možete pronaći na Google Playu i App Storeu. Riječ je o softveru otvorenog izvora koji razvija gore spomenuti Signal Foundation te ga, među ostalim, koriste osobe poput ikone borbe za privatnost Edwarda Snowdena. Signalova osnovna i najbitnija funkcija je slanje enkriptiranog teksta, videa, zvuka i slika. Sve što mu treba je vaš telefonski broj, a zauzvrat dobivate softver koji ne sakuplja vaše podatke i nudi niz dodatnih opcija za privatnost, poput zamućivanja lica, nestajućih poruka, diskretnijih notifikacija i tako dalje.

Kao i svi softveri koje ne financiraju međunarodne kompanije, Signal je tijekom svojeg razvoja naišao na velik broj bugova, no ono što je zadržao njegova je posvećenost privatnosti. Velik broj poznatih medija poput Guardiana, Washington Posta i New York Timesa predlažu čitateljima da, ako žele na siguran način kontaktirati s njihovim novinarima, obavezno koriste Signal.

Neizvjesna budućnost i trag optimizma

Uz sve navedeno, valja naglasiti da se najveći izazov Signalu ne nalazi u manjku značajki u odnosu na WhatsApp, već broju aktivnih korisnika. Slanje enkriptiranih poruka je super, no ako vaš kontakt ne koristi Signal, cijela stvar nema smisla.

No nakon Facebookova poteza i nakon što su Elon Musk i Jack Dorsey stali iza Signala aplikaciji se smiješi bolja, makar ne idealna budućnost. WhatsApp je i dalje popularan, a prema podacima prije cijele priče s uvjetima korištenja, koristilo ga je nešto više od dvije milijarde korisnika dok je Signal u prosincu bio na brojci od 20 milijuna, a navodno je samo u siječnju ta brojka porasla za preko milijun.

Jedino što nam preostaje je zapitati se kako se u ovoj situaciji osjeća sam Acton, a koji aplikacijom koju financira trenutno vodi borbu protiv one koju je sam stvorio.