U krcatoj glavnoj dvorani zagrebačkog kina Europa otvoren je Bug Future Show 2017. Četvrto izdanje jednodnevnog tehnološkog događanja ponudit će brojna predavanja, panel rasprave, predstavljanja...

Show je otvorio glavni urednik časopisa Bug Miro Rosandić, koji je naglasio kako se BFS bavi izgradnjom novog svijeta u vrijeme kad se Hrvatska i dalje bavi davno završenim ratovima, a 60 tisuća radno sposobnih ljudi samo je tijekom prošle godine napustilo zemlju. 'Rješenje su heroji, ljudi koji će nas povesti u promjene', poručio je Rosandić.

Tko su heroji? Kao odgovor na to pitanje organizatori BFS-a su nam ponudili četvero učitelja i nastavnika koji razmišljaju i djeluju drukčije od većine.

No, prije no što smo ih imali prilike upoznati poslušali smo predavanje Ima (li) nade za Hrvatsku: obrazovanje, tehnologije, budućnost Borisa Jokića iz Instituta za društvena istraživanja.

Obrazovanje je zadnja rupa na svirali

Jokić je ustvrdio kako se u Hrvatskoj loše vlada bez obzira tko je na vlasti. Obrazovanje je vlasti zadnja rupa na svirali, djeca se za tjelesni odgoj presvlače u šatorima na -10 Celzijusovih stupnjeva, informatiku se uči iz udžbenika pripremljenih 1993. godine, a ministra obrazovanja bira se dan prije objavljivanja sastava nove Vlade za kavanskim stolom.

Rezultat su sve slabije obrazovani naraštaji koji ne samo što su u sve većoj mjeri funkcionalno nepismeni, već ne bi znali nabrojati ni deset Božjih zapovijedi nakon 12 godina vjeronauka, ustvrdio je. Ne čini se dovoljno kako bi Hrvatska postala znanjem bogata zemlja.

Hrvatska može i mora drukčije i bolje, uvjeren je Jokić. Pametne zemlje potiču, između ostalog, rješavanje problema, kritičko razmišljanje, osobni i socijalni razvoj, kao i digitalnu, informatičku i tehnološku pismenost. Tehnologije se ne treba bojati, već ju upotrijebiti kao alat i prilagođavati potrebama učenika i promjenama u okruženju.

Škola treba ponovno postati prozorom u svijet, pri čemu se trebamo osloniti na kreativnost i posvećenost ljudi koji usprkos nepovoljnim okolnostima rade na razini najboljih svjetskih sustava. Konačno, zaključio je, od ove naše republike prošlosti treba stvoriti republiku budućnosti. 'Ne dajte da vam više prodaju fore o prošlosti, to čine kako bi vas kontrolirali', poručio je Jokić na kraju izlaganja.

Nije odgovorio na pitanje voditelja Ivana Šarića kad će se kandidirati za predsjednika, ali je već i samo pitanje dobilo gromoglasan pljesak.

Učitelji-heroji trebaju novac, ne samo pohvale

Neke od ljudi koji usprkos nepovoljnim okolnostima rade na razini najboljih svjetskih sustava mogli smo bolje upoznati tijekom panela koji je uslijedio. Bavio se temom Učitelji heroji: arhitekti boljeg svijeta, uz moderaciju profesora matematike Tonija Miluna koji je uvodno naglasio kako su hrvatski učitelji i nastavnici slabo plaćeni i nisko motivirani. 'Trebamo ih osnažiti one koji ruše prepreke i ne daju se zaustaviti', rekao je Milun.

Tako, recimo, odgajateljica u zagrebačkom dječjem vrtiću Srednjaci Ksenija Blagec vodi projekt u sklopu kojeg djeca tri do sedam godina na engleskom razgovaraju s vršnjacima u inozemstvu (Slovenija, Litva), učeći jezike, komunikacijske vještine i toleranciju, ali i podučavajući druge hrvatskom jeziku. 'Mogućnost je bila tu, trebalo ju je samo iskoristiti', rekla je.

Ipak, nije bilo jednostavno. Trebalo im je godinu dana kako bi, uz podršku ravnatelja, nabavili računala i drugu opremu. Sad žele na isti način povezati vrtiće u Hrvatskoj.

Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Tučepi, uvela je u svoj razred tablet računala nakon što je prije nekoliko godina tijekom stručnog usavršavanja u inozemstvu shvatila kako nije komplicirano uvesti nove tehnologije u učionice.

Od nadležnih institucija je dobila verbalnu, ali ne i konkretnu podršku pa je odlučila uzeti stvar u svoje ruke. 'Pokazala sam roditeljima kako je to ulaganje u moderno obrazovanje njihove djece i predložila im neka sami financiraju nabavku opreme', objasnila je. Podržali su ju bez iznimke, a djeca su ostvarila značajan napredak, pogotovo u odgojnom dijelu. 'Dosad još nisam vidjela da iskazuju toliko poštovanja učiteljima', dodala je Bogdanović.

Dejan Nemčić, nastavnik geografije u Osnovnoj školi braće Radić u Botincu, htio je podijeliti putovanja s učenicima pa je organizirao izravno javljanje nastavnika Skypeom iz raznih gradova svijeta. Dosad su pokrili svih sedam kontinenata, pa čak i Antarktiku koja je bila poseban izazov ne samo zbog hladnoće već i zbog slabog pristupa internetu.

Krenuo je tako što se povezao s iseljenicima diljem svijeta iz rodne mu Garešnice. Nakon što je privukao pozornost medija počeli su mu se predavači javljati sami. Dosad su obradili veliki broj gradova, a sutra će imati javljanje iz Pariza, baš kad će i hrvatska rukometna reprezentacija tamo igrati utakmicu. Takav je pristup donio veće zanimanje za nastavu, manje izostanaka i bolje ocjene, ustvrdio je Nemčić.

No, to mu nije dovoljno. Pokrenuo je projekt Afrika: Možemo zajedno kojim želi donacijama poboljšati obrazovanje na tom kontinentu, pa i sagraditi školu u Tanzaniji te usput učenike podučiti važnosti volontiranja i pomaganja.

Nikola Dmitrović, nastavnik informatike iz zagrebačke XV. gimnazije, sa svojim je učenicima osvojio brojna priznanja i prva mjesta na nizu natjecanja u zemlji i inozemstvu. Istaknuo je, a s time su se složili i ostali panelisti, kako bi im od najveće koristi bila povećana novčana podrška.