Ovaj monstrum nazvan SDSS J1106 1939 od nas je udaljen više od 11,5 milijardi svjetlosnih godina, nalazi se u središtu kvazara – klase ekstremno sjajnih galaksija, a ima masu tri milijarde puta veću od Sunca.

Prema Nahumu Aravu s Virginia Techa, suautoru istraživanja koje će biti predstavljeno u novom broju časopisa The Astrophysical Journal, eksplozija je najmanje pet puta snažnija od dosad poznatog rekorda. Arav i njegovi suradnici zabilježili su brzinu i svojstva toka materijala moćnim teleskopom ESO-a u Čileu.

'Nadali smo se da ćemo jednom vidjeti tako nešto, međutim, golema moć toka ipak nas je iznenadila', rekao je Arav.

Stručnjaci procjenjuju da je SDSS J1106 1939 najmanje tisuću puta masivnija od crne rupe koja se nalazi u središtu Mliječne staze te da stvara stotinjak puta veću energiju od one koju ispušta cijela naša galaksija. Nastala je u vrijeme kada je svemir bio star oko tri milijarde godina.

Znanstvenici se nadaju da će im novi rezultati omogućiti da pronađu odgovore na neka još uvijek otvorena pitanja. Naime, računalni modeli ranog svemira obično stvaraju virtualni kozmos koji po svemu nalikuje našem osim u jednoj stvari – odnos mase crnih rupa u galaktičkim središtima i ostatka tvari u galaksijama veći je u simulacijama nego u stvarnom svemiru. Astronomi vjeruju da se galaksije na neki način oslobađaju velikog dijela mase koja bi inače završila u crnim rupama i pridonijela njihovu rastu, međutim, do sada nisu uspjeli objasniti na koji bi se način to moglo događati. Za takav proces potrebna je golema energija. Arav smatra da bi odgovore mogle ponuditi supermasivne crne rupe, energetski najmoćniji poznati objekti. Neke galaksije koje sadrže aktivne crne rupe poznate su kao kvazari i sjaje snažnije od svih ostalih tijela u svemiru.

'Naše su simulacije pokazale da galaksije odgovaraju promatranjima ako dozvolimo mogućnost da kvazari ispuštaju velike količine mehaničke energije', rekao je Arav.

Snimljena eksplozija otkriva proces u kojem bi se mlade galaksije mogle rješavati mase. Naime, zabilježeni kvazar godišnje izbacuje materijale (uglavnom vodik i helij te druge elemente poput ugljika u tragovima) 400 puta veće mase od našeg Sunca s energijom koja je dva trilijuna puta veća od energije koju zrači Sunce, brzinom od 8.000 kilometara u sekundi, što je oko 2,6 posto brzine svjetlosti. Ovaj proces može trajati od 10 do 100 milijuna godina.

Arav kaže da bi to mogao biti razlog zašto galaksije imaju manju masu nego što bi trebale te zašto crne rupe u njihovim središtima imaju veličine koje imaju. No točan mehanizam ovog procesa tek treba istražiti. Novo bi istraživanje također moglo odgovoriti na pitanje zašto u svemiru nema više golemih galaksija.