Svjetska meteorološka organizacija (WMO) ističe da su razine ugljičnog dioksida koje su odgovorne za 80 posto efekta globalnog zagrijavanja narasle za 0,51 posto na 390,9 udjela na milijun molekula zraka. Koncentracije metana porasle su za 0,28 posto na 1.813 na milijardu, a dušikovog suboksida za 0,31 posto na 324,2 na milijardu.

Ovakvo povećanje moglo bi ozbiljno ugroziti planove UN-a da porast prosječne temperature u odnosu na predindustrijsko vrijeme zadrži na manje od dva Celzijeva stupnja.

'Dodatne milijarde tona ugljičnog dioksida u našoj će se atmosferi zadržati stoljećima i uzrokovati daljnje zagrijavanje planeta te utjecati na sve aspekte našeg života', upozorio je glavni tajnik WMO-a Michel Jarraud.

'Do danas prirodni su odvodi apsorbirali oko 50 posto ugljičnog dioksida koji su ljudi ispuštali u atmosferu, međutim, u budućnosti to ne mora biti tako. Posljednjih godina oceani su postali kiseliji zbog prevelikih količina ugljičnog dioksida, a jedna od posljedica moglo bi biti narušavanje hranidbenog lanca i koraljnih grebena. Postoje još mnoge druge interakcije između stakleničkih plinova, Zemljine biosfere i oceana, a mi trebamo povećati naš nadzor i znanstvene spoznaje kako bismo bolje razumjeli ove probleme', objasnio je Jarraud.

Predstavnici UN-a za klimatske promjene sljedeći bi se tjedan trebali sastati u Dohi kako bi tijekom dvotjedne konferencije pokušali postaviti nove ciljeve i pripremiti temelje za novi sporazum do 2015. koji bi na snagu stupio 2020.

Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju i emitiraju zračenje u infracrvenom, odnosno 'toplinskom' dijelu spektra. Ključni staklenički plinovi na Zemlji su vodena para, ugljični dioksid, metan, dušikov suboksid (N2O) i ozon. Bez njih Zemlja bi bila za 33 Celzijeva stupnja hladnija nego što jest. No od početka industrijske revolucije 1750-ih do danas zbog izgaranja fosilnih goriva u atmosferu je ispušteno oko 375 milijardi tona ugljičnog dioksida.