Danas 72-godišnji Hawking, koga se smatra jednim od najutjecajnijih fizičara od doba Alberta Einsteina, o svojim je iskustvima progovorio tijekom razgovora za BBC o eutanaziji.

Liječnici su mu, rekao je, prognozirali tek nekoliko mjeseci života nakon što su mu dijagnosticirali bolest motorike neurona, progresivni neurološki poremećaj koji pogađa stanice koje kontroliraju voljnu mišićnu aktivnost (poput govora, hodanja, gutanja i kretanja općenito). Tek pet posto pacijenata s tim poremećajem preživi dulje od deset godina nakon dijagnoze.

1985. godine pojavile su se ozbiljne komplikacije, uključujući i upalu pluća. Kako su mu pluća već prije bila oslabljena, morao je biti podvrgnut traheotomiji, tijekom koje mu je kroz vrat ugrađena cijev u dušnik, zbog čega nikad više neće moći koristiti svoj glas.

Upitan smatra li postoji li opasnost da zbog eutanazije prerano umru ljudi koji bi mogli još dugo i produktivno živjeti, rekao je kako to treba biti odluka pojedinca te kako zakon ne bi smio zabranjivati tu mogućnost.

'Ako bolujete od neizlječive bolesti i trpite velike bolove, mislim kako bi trebali imati pravo izbora i okončati svoj život', objasnio je, 'Diskriminacija je uskratiti to onima čija tijela nisu dovoljno jaka kako bi to sami učinili.'

Moraju, smatra, postojati načini kako provjeriti želi li neko doista umrijeti ili iskazuje takvu želju pod pritiskom. O tome svakako treba javno raspravljati.

Njegov je prijedlog da bar dva liječnika trebaju potvrditi kako osoba trpi velike bolove te kako se ne očekuje da bi mogla živjeti dulje od godinu dana. Osobi koja izrazi takvu želju treba ostaviti bar dva tjedna za razmišljanje je li doista spremna na to.

Hawking je priznao kako je pokušao samoubojstvo, tako što je prestao disati. Ipak, nagon za disanjem bio je prejak.

Nakon operacije počeo je koristiti računalni program Equalizer koji mu, skupa s sintetizatorom glasa, omogućuje odabiranje riječi iz niza izbornika na zaslonu, kojim upravlja sklopkom u ruci.

Izvor:Independent