Ugledni je časopis početkom svibnja objavio svoj poseban broj u cijelosti posvećen GMO-ima. U uvodnom članku bloger Daniel Cressey ističe da su GMO-i, kada su se tek počeli razvijati, bili najavljeni kao ultra-harnjivi usjevi koji će stvoriti egzotične proizvode i pobijediti glad u svijetu.

Međutim, tehnologija je do sada uglavnom išla na ruku velikih kompanija koje su razvile biljke otporne na pesticide. To je poljoprivrednicima omogućilo povećanje prinosa uz uporabu manjih količina kemikalija.

Prema biotehnologinji Anastasiji Bodnar iz Biology Fortifieda, neprofitne organizacije koja nastoji predstaviti objektive informacije o GMO-ima, takav je razvoj događaja učinio da je napredak u ovoj znanosti ostao sakriven od običnih potrošača te čak potaknuo bijes protivnika GMO-a koji smatraju da su transgenični usjevi povećali koncentraciju moći i profita u velikim korporacijama kao i da je ova znanost primjer miješanja znanstvenika u prirodu bez obzira na opasnosti.

Stručnjaci vjeruju da će se ta ružna slika uskoro promijeniti. Naime, nova generacija GMO-a stvarat će se uz pomoć naprednih tehnika manipulacije genima koja će omogućiti da se s velikom preciznošću utječe na genom biljaka bez potrebe da se u njih unose strani geni. Philip Bereano, istraživač političkih i društvenih aspekata tehnologija na University of Washington, smatra da nepovjerenje potrošača neće biti lako prevladati jer će ljudi uvijek zadržati oprez prema proizvodima kojima hrane svoju djecu. No većina stručnjaka vjeruje da su najgori problemi ipak za njima, a budućnost svijetla.

GMO-i u brojkama

Prema Natureu od ukupno 1,5 milijardi hektara obradivih površina u svijetu u 2012. GMO-i su se uzgajali na oko 12%, odnosno na 170 milijuna hektara. Najveći dio tih površina nalazi se u pet glavnih proizvođača GMO-a – SAD-u, Kanadi, Brazilu, Argentini i Indiji. Ostatak od 18 mil. h zasađen je u drugim zemljama širom svijeta. U Europi glavni su proizvođači Španjolska, Portugal, Češka, Slovačka i Rumunjska i to samo kukuruza. Industrijski GMO krumpir pod političkim je pritiskom povučen iz Njemačke i Švedske.

Istine i mitovi

Pobornici GMO-a tvrde da su u posljednjih 20-ak godina, koliko se uzgajaju ovi usjevi, transgenični sojevi povećali produktivnost za više od 98 mlrd. USD i uštedjeli oko 473 mil. kg pesticida. No kritičari ističu da je njihov ekološki, društveni i gospodarski učinak ipak dvojben.

U svojem posebnom izdanju Nature, među ostalim, istražuje istinitost tri glavne kritike na račun GM usjeva: da uzrokuju pojavu superkorova, da su potaknuli samoubojstva indijskih poljoprivrednika, te da su u Meksiku neki geni iz GM kukuruza pobjegli u okoliš.

Superkorovi

Znanstveni podaci pokazuju da je prva tvrdnja o superkorovima točna. Od kraja 1990-ih većina američkih farmera prihvatila je GM pamuk koji je modificiran da dobro podnosi Monsantov herbicid glifosat. Kombinacija herbicida i GM usjeva odlično je funkcionirala do 2004. kada je otkriven rezistentni korov šćir. Od 1996. do danas otkrivene su ukupno 24 biljke otporne na glifosat. Međutim, Nature ističe da je otpornost na herbicide problem koji postoji neovisno o tome jesu li biljke modificirane ili ne. Primjerice, čak 64 vrste korova otporne su na herbicid atrazin iako niti jedan usjev nije modificiran kako bi ga podnosio (kliknite na grafikon desno). Konačno, ova genska utrka usjeva i krova zbiva se i u prirodi.

Prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi molekularni biolog s Instituta Ruđer Bošković kaže da su se korovi otporni na herbicide intenzivnije počeli pojavljivati zato što su se poljoprivrednici previše pouzdali u učinkovitost kombinacije GM usjeva i herbicida.

'U SAD-u je u novije vrijeme popularan uzgoj bez oranja, sijanjem izravno u strnište – troši manje goriva, manje je emisije CO2, ali je veća upotreba herbicida,' objasnio je. 'Trebalo je ipak zadržati uobičajenu praksu rotacije usjeva. No danas je teško zamisliti intenzivnu poljoprivredu bez umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Čovječanstvo se ne bi moglo prehraniti. Ove su tehnike uvedene još u prvoj zelenoj revoluciji koja je značajno podigla prinose. Ne možemo se vratiti na stanje prije nje. GMO bi trebao biti druga zelena revolucija, međutim, sve je zapelo na četiri GM biljke i dva svojstva otpornosti. Konačno, glifosat se i kod nas koristi jer je jedan od najboljih herbicida', rekao je.

Stručnjaci ističu da je, kada se sve uzme u obzir, korištenje GM usjeva ipak manje štetno za okoliš. Jedna britanska studija pokazala je da je od 1996. do 2011. uzgoj GMO-a smanjio uporabu herbicida za oko 6,1% te povećao kvocijent pozitivnog utjecaja na okoliš za 8,9%.

Samoubojstva u Indiji?

Prema Natureu tvrdnje da je oko 270.000 indijskih farmera počinilo samoubojstvo zbog ulaska Monsanta na njihovo tržište 2002. nije točna. Istina je da se broj samoubojstava u Indiji u posljednjem desetljeću povećao s oko 100.000 na nekih 120.000, međutim, udio poljoprivrednika u tom broju je stagnirao. Štoviše, Matin Qaim sa sveučilišta Georg August u Njemačkoj ističe da su se od uvođenja Bt pamuka 2002. do 2008. prinosi u Indiji povećali za oko 24 posto, a prihodi za oko 50 posto te da većina danas uzgaja GM soj. Ovo se povećanje ne može isključivo pripisati uporabi pamuka otpornog na insekte, no isto tako se povećanje broja samoubojstava ne može povezati s dolaskom Monsanta, ističe Nature.

Transgeni u domaćim sojevima

Istraživanje Davida Quista, ekologa s University of California, u planinskom području Oaxaca u Meksiku 2000. pokazalo je da su neki geni iz Monsantovog GM kukuruza prešli na zavičajne sojeve. Quist pretpostavlja da su lokalni poljoprivrednici nabavili sjeme u SAD-u i uzgajali ga nesvjesni da je modificirano. Oko ovog slučaja digla se velika medijska i politička buka. No nekoliko kasnijih studija dalo je oprečne rezultate – jedna iz 2003. na 2004. nije našla nikakve transgenske sekvence, dok je druga iz 2009. pronašla pet slučajeva prelaska.

Allison Snow, ekologinja biljaka s Ohio State Universityja u Columbusu kaže da 'se čini neizbježnim da će neki transgeni prijeći na lokalni kukuruz'. 'Postoje neki dokazi da se to zbiva, no jako je teško reći koliko je to uobičajeno i kakve su posljedice.' Prema Snow ne postoje dokazi da su efekti negativni. Naprotiv, ona očekuje da bi biljke od novih gena mogle profitirati. U jednoj studiji iz 2003. njezin je tim pokazao da su obični suncokreti uzgajani zajedno s Bt varijantom bili otporniji na insekte i rađali više sjemenki.

Potrebna je objektivna diskusija

Prof. Fulgosi smatra da je u raspravama o GMO-ima potrebno stati na loptu.

'Iako se tehnologija izmijene genetičkog materijala biljaka tehnikama tzv. rekombinantne DNK najavljivala kao početak nove zelene revolucije, izostao je veliki boom njezine primjene', kaže prof. Fulgosi. 'Razlozi za to su uglavnom u nepovjerenju javnosti prema GMO hrani te u strahu da će se uneseni geni početi nekontrolirano širiti u prirodu i stvarati nove super otporne korove ili pak ugroziti korisne kukce i eko-sustave. Stavovi pobornika i protivnika oštro su polarizirani, argumenti su često isforsirani, a retorika na granici incidenta. U takvim je okolnostima teško iznijeti umjereni stav i trezveno sagledati korisne i štetne aspekte GMO-a', kaže Fulgosi.

Nature razmatra i budući razvoj ove tehnologije te moguću komercijalizaciju sljedeće generacije GM kultura koje će, među ostalim, biti otporne na sušu ili bogate vitaminima i nutrijentima - primjerice zlatna riža ili narančaste banane.

'Kod ovih će kultura biti izmijenjeni čitavi biosintetski putovi koje kontrolira više gena, a nove tehnike izmjene izuzetno su precizne i unose tek vrlo definirane promjene u željena područja genoma. Njima je moguća ugradnja čitavih gena na poznata mjesta čime se mogu izbjeći neželjeni pozicijski efekti ili inaktivacija nekih drugih gena. Također, neće se unositi geni iz drugih organizama.

Daljnji razvoj GM tehnologije sve će se više oslanjati na istraživačke grupe koje ne pripadaju ozloglašenim multinacionalnim kompanijama, a male će zemlje s ograničenim istraživačkim resursima i dobrim idejama moći profitirati od ovakvog razvoja', zaključuje prof. Fulgosi.