Novac, zar ne? Pa, i ne baš, ako pitate ljude s ovih prostora koji su se upustili u avanturu financiranja projekata na taj način. Priča je ponešto složenija
Prvo izdanje događanja Smart Day, iza kojeg stoji magazin Mreža, bavilo se temom Crowdfunding, kako do novca za svoje projekte?
Gostovali su Hrvoje Hafner, voditelj weba Crowdfunding.hr, Vanda Voloder, šefica projekta Fojo, Ivo Špigel, kolumnist Mreže i entuzijast crowdfundinga, Davor Runje iz projekta BabyWatch i Juraj Bilić iz dosad najuspješnijeg hrvatskog crowdfunding projekta Machina Arcana.
Moderator je bio izvršni urednik MrežeOleg Maštruko, iza kojeg je također uspješan crowdfunding projekt Without People, o kojem smo pisali u nekoliko navrata.
Novac prikupljen kampanjom na platformi za crowdfunding jest važan, složili su se sudionici okruglog stola, ali daleko od toga da je presudan.
Puno je važnije, istakao je Runje, pokazati potencijalnim investitorima kako ste u stanju stvoriti proizvod ili uslugu koja će privući dovoljno zanimanja, pa i potaći ljude da za nju plate čak i kad nije gotova. Baby Watch je tako privukao ulaganje vrijedno 50 tisuća dolara (275 tisuća kuna) po završetku kampanje.
Nije dovoljno samo napraviti i pokrenuti kampanju, upozorio je Bilić. Neće imati smisla ako ne postoji kritična masa ljudi zainteresiranih za projekt, koju treba početi stvarati i prije no što kampanja krene.
Platforme za crowdfunding mogu poslužiti i kao marketinški alat, ali i za poboljšavanje proizvoda u izravnoj komunikaciji s potencijalnim budućim kupcima.
Prema iskustvima sudionika okruglog stola, ne isplati se puno ulagati u oglašavanje putem Facebooka. Maštruko ga je, recimo, nazvao beskorisnim. Boljim se pokazao Googleov AdWords, no svi su naglasili kako se treba osloniti na vlastiti rad, promociju putem društvenih mreža i medija.
'Tražite načine kako se plasirati u medije, naročito izvan Hrvatske, u SAD-u i Velikoj Britaniji. Netko se time treba baviti dokle god kampanja traje', poručio je Bilić.
Od dvije trenutno najveće platforme za crowdfunding - Kickstarter i Indiegogo - prvi je puno ozbiljniji, stroži i ima daleko veći doseg, dok drugi funkcionira po načelu 'sve prolazi'. Kickstarter još nije dostupan projektima iz ovog dijela svijeta, što su Slovenci zaobišli tako što su osnovali tvrtku u SAD-u preko koje plasiraju sve svoje projekte, a zauzvrat uzimaju proviziju.
Špigl, koji i sam priprema crowdfunding projekt (knjigu intervjua s osnivačima startupa)upozorio je i na platforme kao što je britanska Seeders, koja odnedavno može prihvaćati projekte iz čitave EU.
Sudionici su se složili oko teze kako je crowdfunding tek na početku svog razvoja te kako mu slijedi buran razvoj.
Moguće je kako će i ostatak svijeta slijediti primjer SAD-a, gdje je usvajanjem zakona JOBS postavljen zakonski okvir po kojem oni koji financijski podupiru crowdfunding projekte mogu zauzvrat dobiti udio u tvrtci koja tako prikuplja novac.
Ako vam nije jasno zašto bi to bilo zanimljivo, zamislite da ste uložili u Oculus, za koji će Facebook platiti dvije milijarde dolara (oko 11 milijardi kuna).