Prema istraživanju grupe, više od tri četvrtine ljudi (76 posto) nema plan za postupanje s digitalnom imovinom nakon smrti, a manje od petine (18 posto) njih planira ostaviti upute o tome kako pristupiti njihovim računima. Samo tri posto ljudi uključilo je odredbe o digitalnoj imovini u svoju oporuku.

Which? ističe da je problem osobito relevantan za račune na društvenim mrežama koji generiraju prihod jer je često nejasno što se događa s tim novcem kada umre korisnik računa. Dok se tradicionalno autorska prava mogu naslijediti, digitalna imovina možda ne spada u autorska prava.

Bilo da se radi o prepuštanju sentimentalnih sadržaja poput fotografija ili jednostavnom omogućavanju voljenoj osobi da zatvori račune na društvenim mrežama, Which? savjetuje potrošačima da naprave plan za to, piše Independent.

Grupa upozorava i da pristupanje nečijem računu može biti vrlo složeno ako ne postoji plan digitalnog nasljeđa. Neke internetske tvrtke zahtijevaju sudski nalog za pristup osobnim datotekama, a druge traže dokaz o smrti, kao i dokaz da je netko drugi zakoniti predstavnik preminule osobe. Which? savjetuje korisnicima da podijele podatke o računima s voljenima prije smrti te da razmotre uključivanje pisma sa svojim željama, kako bi olakšali pristup digitalnim računima i imovini, uz oporuku.

Harry Rose, urednik časopisa Which?, izjavio je: 'Naše najnovije istraživanje jasno pokazuje manjak planiranja onoga što će se dogoditi s digitalnom imovinom većine ljudi nakon smrti. Bilo da se radi o sentimentalnim sadržajima, bilo jednostavnom omogućavanju voljenima da zatvore njihove račune na društvenim mrežama, snažno savjetujemo potrošačima da naprave plan.'

Rose je dodao da Which? poziva britansku vladu i tehnološke tvrtke da olakšaju proces predaje digitalne imovine kako bi bilo jasnije što ljudi trebaju učiniti i kako bi se smanjio pritisak u nekim od najstresnijih trenutaka u životu.

Što se događa s našim profilima na Facebooku

Nalozi dragih ljudi nestaju s njima ili ostaju kao digitalni podsjetnici na njihov život, a odluka o njihovoj budućnosti na mrežama često pada na najbliže. Dok dio ljudi ne razmišlja o tome gdje će završiti njihovi računi na društvenim mrežama – među ostalim i zato što se takve stvari rijetko mogu planirati – neki žele da se njihovi računi u slučaju smrti zatvore.

Osim što se time zadire u privatnost, postoji i opasnost da će fotografije, podaci i videozapisi preminule osobe – ako su javno dostupni – poslužiti prevarantima za kreiranje lažnih naloga pod drugim imenom, pa i iznudu novca od prijatelja i poznanika koji ne znaju da je preminula.

No ako osoba želi digitalni spomenik i izabere 'oporučni kontakt', kada se Facebooku dostavi dokaz da je osoba umrla, njezin račun automatski postaje memorijalni profil.

Kako izgleda memorijalni profil?

Na profilu će pisati, naprimjer, 'Sjećanje na 'ime i prezime''. Ovisno o postavkama privatnosti računa, prijatelji će moći dijeliti svoje uspomene na komemorativnoj vremenskoj crti, a sadržaj koji je osoba ranije podijelila (npr. fotografije i objave) ostaje na Facebooku, vidljiv publici s kojom je podijeljen, piše Mojevrijeme.hr.

Komemorativni profili ne pojavljuju se na javnim mjestima, primjerice u prijedlozima za 'Ljude koje možda poznajete'. oglasima ili rođendanskim podsjetnicima. Na komemorativni račun nitko se ne može prijaviti. Ako ne postoji imenovan oporučni kontakt, račun se ne može mijenjati.

Uz sve to, oporučni kontakt može objaviti poruku koja će biti istaknuta na vrhu profila i tako, recimo, obavijestiti prijatelje kada će se održati misa zadušnica. Također može odgovarati na zahtjeve za novim prijateljstvima i osvježavati profilnu sliku.

Ono što oporučni kontakt ne može učiniti jest preuzeti korisnički račun, mijenjati i brisati objave, čitati poruke koje ste izmjenjivali s prijateljima i brisati prijateljstva koja ste prihvatili.