Nova stočna bolest koja je prošle godine izbila u zapadnoj Europi i koja osobito pogađa tek okoćene životinje, mogla bi se u ovogodišnjem razdoblju okota proširiti na rubna područja zemalja koje su prošle godine bile pod najjačim udarom, kažu znanstvenici
Virus Schmallenberg, koji je ime dobio po njemačkom gradiću u kojem je otkriven u studenom, zarazio je ovce i krave na najmanje 2600 gospodarstava u osam zemalja članica EU, najvjerojatnije između kolovoza i listopada. Vjeruje se da se prenosi ubodom mušica, a njegovo je postojanje potvrđeno u Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.
Osobito je štetan za tek okoćene životinje čije su majke bile zaražene virusom u ranoj fazi skotnosti, a posljedice sežu od problema s iskrivljenim kralježnicama, okoštavanja zglobova do deformacija mozga i mrtvog okota.
No posljedice po stočnu proizvodnju nisu bile osobito izražene, a po svim dosadašnjim saznanjima, virus nije štetan za ljude.
Znanstvenici smatraju da je Schmallenberg sličan poznatijem virusu Akabaneu, koji je od sredine 70-ih godina povremeno izazivao deformiranost kod teladi i drugih papkara u Aziji i Australiji.
Osobito vjeruju da imaju zajedničku osobinu da se ne javljaju na mjestima na kojima je zaraza već izbila, odnosno da stoka na zaraženim područjima stječe imunost, a da se virus širi na susjedna područja.
'Sad svjedočima navećem mogućem negativnom učinku novog rusa. Malo je vjerojatno da ćemo zarazu ponovno vidjeti u područjima koja su već zaražena 2011.', tvrdi bivši virolog Alberto Laddomada koji sad vodi odjel za životinjsko zdravlje Europske komisije.
Zemlje koje graniče s onima u kojima je virus već potvrđen su Austrija, Švicarska, Poljska i Češka, ali znanstvenici kažu da je još prerano zaključivati koliko se daleko Schmallenberg proširio.