Ekipa koju su činili Vedran Barišić, Ana Bobić, Vanda Jakir, Ivana Kordić, Branka Marušić i Ivan Zrinjski bila je bolja od čak 70 konkurentskih timova iz EU i svijeta, i to u dvije kategorije – 'Najbolji tim u zastupanju stranaka pred Sudom' i 'Najbolji nezavisni odvjetnik koji savjetuje Sud kako presuditi'.

Njihov rezultat još je veći ako se uzme u obzir činjenica da je prvi put u povijesti pobjedu u natjecanju iz europskog prava odnijela ekipa iz države koja nije članica EU.

Studente je za natjecanje pripremala Katedra za europsko javno pravo, trenirao znanstveni novak Filip Kuhta, a u finalu su se sučelili s kolegama s Katholieke Universiteit Leuven (Belgija), Columbia Law School (SAD) te Kaplan School of Law iz Londona.

Predstavnici Europskog suda pravde izrazili su oduševljenje znanjem, argumentacijom i govorništvom hrvatskih studenata. Članovima tima ponuđen je staž u Europskom sudu u kabinetima sudaca i nezavisnih odvjetnika.

Natjecanje je bilo simulacija pravog suđenja

Član šampionske ekipe Ivan Zrinjski kaže da se ova nagrada može nazvati pravnim Oscarom u okviru EU, no ističe da Europski sud pravde nema nikakve veze s onim u Haagu.

'U devetom mjesecu na internetu je bio predstavljen simulirani slučaj. U njemu su bile uključene dvije stranke iz dvije nepostojeće države EU. U jednoj je postojao hipotetski TV operater koji je emitirao sadržaje koji su vrijeđali neke skupine ljudi. Kada im je država zabranila emitiranje, preselili su u drugu državu. Morali smo napisati podnesak na 15 stranica za svaku stranu – ukupno 30 stranica. To nije bilo ni najmanje lako. Nakon što smo predali materijal, čekali smo mjesec dana. Prvi korak prošlo je 48 ekipa koje su išle na neka regionalna finala. Jedno od njih održano je u Zagrebu. Mi smo bili u Barceloni gdje smo pobijedili čak i ekipu iz Maastrichta koja je inače najuspješnija u posljednjih 15-ak godina natjecanja i izborili finale Luxemburgu', rekao je za tportal Zrinjski.

Sve se može kad se hoće

Zrinjski kaže da su na svojoj prezentaciji radili danju i noću, ponekad i vikendima.

'Počeli smo nekih šest mjeseci prije natjecanja. Od fakulteta i Odvjetničke komore dobili smo sredstva za put, kotizacije i dnevnice. Fakultet nam je dao prostor, računala i knjige. Svatko od nas istraživao je i vježbao određene stvari. Znali smo raditi i subotom i nedjeljom', objasnio je.

Iako se u SAD-u i mnogim zemljama EU u obrazovanje ulažu značajno veća sredstva nego u Hrvatskoj, Zrinjski smatra da im nije bilo bitno teže nego drugima.

'Mislim da smo mi od svih ekipa jednostavno uložili najviše energije u natjecanje. Uvjeren sam da se, ako postoji jaka želja, može uspjeti unatoč zaprekama, baš kao što su u skijanju uspjeli Janica i Ivica mada u Hrvatskoj gotovo da i nema snijega. Smatram da isto vrijedi i za ostale studente. Primjerice, kolege s PMF-a i FER-a su također više puta pobjeđivali na međunarodnim natjecanjima. Naravno, pobjeda nije došla iz vedra neba. Generacije prije nas već su tri puta bile u finalu. Tako se na katedri uspostavila tradicija dobrog rada sa studentima', rekao je Zrinjski.

Odlična prilika za nastavak karijere

Neki od članova pobjedničke ekipe ozbiljno namjeravaju iskoristiti prilike koje im je uspjeh donio, među kojima i ponudu za stažiranje na Europskom sudu.

'Dobili smo ponudu za staž. Definitivno ćemo je iskoristiti. No ja osobno prvo želim završiti fakultet. Kolegica Vanda Jakir, koja je već stažirala na Sudu, gotovo će sigurno raditi na njemu. Kolegica Ana Bobić također ima takav potencijal. Ona će možda ostati na katedri ili će karijeru nastaviti na Sudu.'

Na pitanje što misli o problemima našeg pravosuđa, Zrinjski kaže kako smatra da u ovom trenutku imamo previše općinskih sudova te da je u sustav previše birokratiziran.

'Vjerojatno postoji brži načini da se riješe mnogi neriješeni slučajevi koji opterećuju i guše naše sudove. Primjerice, postoje brojne ovrhe koje nemaju vrijednost veću od nekoliko stotina kuna, a mogle bi se riješiti nagodbom. Tim strankama bi trebalo objasniti da im je nagodba puno jeftinije i brže rješenje. Osim toga, sudovi su se previše birokratizirali. Na njima sigurno ima puno pojedinaca koji dobro rade, ali i onih koji rade loše. Trebalo bi ih više kontrolirati', rekao je Zrinjski.

Iako su dobili čestitke sa svih strana svijeta, iz mnogih uglednih sveučilišta, Zrinjski kaže da ih je posebno dirnula jedna koja im je jučer stigla od jednog voditelja tečaja za ronjenje iz Splita koji im je ponudio besplatnu obuku.

Trener ekipe asistent Filip Kuhta kaže da su naporno radili i često ostajali dulje na fakultetu.

'Ostajali smo dulje navečer. To se ne honorira materijalno, no to rade mnogi znanstveni novaci pa sam radio i ja', rekao je Kuhta. 'Nije mi bilo teško. Volim to raditi. Jedno od regionalnih finala ove se godine održavalo u Zagrebu pa je bilo malo teško sve to uskladiti, no sve smo uspješno odradili.'

Kuhta ističe da su imali veliku podršku fakulteta, međutim, smatra da bi im dobro došla i veća pomoć Ministarstva znanosti. 'Kod nas je dosta skup pristup bazama podataka znanstvenih časopisa, pa nam ga Ministarstvo, valjda zbog recesije, nije omogućilo. Fakultet nam je dao na raspolaganje sve knjige, a također redovito naručuje sva najnovija izdanja stručne literature.

Suradnja sa studentima bila je odlična. Oni koji dođu na to natjecanje znaju što ih čeka. Bila mi je to prva ekipa koju sam vodio, međutim, i sam sam bio na natjecanju prije tri godine, bio sam u ekipi koja je bila druga, pa postoji neka tradicija i kontinuitet. Mi smo, naime, već poznati i u Europskom sudu i na samom natjecanju na kojem rade mnogi članovi Suda.

Vani se ovakvi uspjesi cijene

Kuhta kaže da ne zna hoće li se uspješnim studentima otvoriti vrata u Hrvatskoj, no osobno se uvjerio da se u mnogim zemljama svijeta takvi uspjesi visoko vrednuju.

'U Hrvatskoj za sada nisu prštale ponude za zaposlenje, ali su članovi tima dobili ponudu za stažiranje od nekoliko tjedana na Sudu što pruža nemjerljivo važno iskustvo. Mnogi stažisti kasnije su postali i zaposlenici Suda. I meni je svojevremeno stigla ponuda od nezavisne odvjetnice Trstenjak, no nisam je mogao prihvatiti jer sam još imao dosta posla oko završavanja studija. Osobno bih volio nastaviti karijeru na fakultetu, međutim, problem je u tome što je ugovor potpisan na šest godina. Tek treba vidjeti hoću li ga moći produljiti', objasnio je Kuhta.