Jedan od kreatora Skypea, čiji je direktor bio od 2003. do 2007. godine, Jonas Kjellberg serijski je poduzetnik, investitor u tehnološke startupove, pisac i govornik.  

O kreiranju korisničkog iskustva i poduzetništvu predaje na Sveučilištu Stanford i Stockholm School of Economics. Fokus mu je na ključnim lekcijama za poboljšanje prodaje proizvoda. 

Tijekom nadolazeće Combisove konferencije održat će plenarno predavanje na temu 'How You can challenge the future?', tijekom kojeg će sudionicima ispričati na koje sve načine disruptivne tehnologije kreiraju nužnost promjene ustaljenog načina razmišljanja, ali i što je sve potrebno kako bismo se uspješno prilagodili ubrzanom razvoju tehnologije. 

Za sebe kaže kako je imao više uspjeha, ali još više i neuspjeha.

'Oduvijek me vodila strast za inovacijama. Najviše me zanima promjena postojećih pravila igre na tržištu, bez obzira o kojoj industriji je riječ. To ne znači da su svi moji poduhvati bili uspješni, naprotiv. 

No ono što je za disruptivnost kao trend jako važno jest pitanje trenutka, kako znati da je baš sada pravo vrijeme da se neko područje mijenja iz korijena. 

Vodi me želja da izmijenim postojeće stanje i unesem nešto potpuno novo u neku tvrtku, sektor ili industriju; vrijeme u kojem živimo pruža savršen izazov jer su mogućnosti uistinu bez granica, samo je potrebno usuditi se izazvati budućnost.'

Koje disruptivne tehnologije i ideje predviđate za idućih nekoliko godina? Na koje industrije će one najviše utjecati i zašto?

Najviše promjena očekujem u financijskoj industriji i zdravstvu, dok će područje e-trgovine zahvatiti promjene koje stvaraju pomak prema fenomenu social shoppinga - sve je veći naglasak na dijeljenje iskustva kupnje s prijateljima, kao i još snažnije oslanjanje na iskustva drugih korisnika.

Uz to, ekonomija dijeljenja je u uzlaznom trendu i trenutačno se ne vidi njeno posustajanje u bližoj budućnosti.

Što će od disruptivnih trendova kreirati pozitivni efekt na poslovanje i općenito na društvo, a što negativni?  

Predviđam da će se izmijeniti sustav zdravstvene skrbi. Trenutno smo u situaciji u kojoj je opći dojam da pacijenti ne dobivaju dovoljno, i to u više pogleda. 

Promjene koje dolaze u ovom području izmijenit će pristup pacijentu na takav način da će biti puno veći naglasak na konkretne potrebe svakog pojedinog pacijenta. To podrazumijeva i edukaciju pacijenata kako bi bio u mogućnosti donijeti što kvalitetnije odluke o svom liječenju. 

Za ovaj model, koji se naziva 'pacijent u središtu', valja naglasiti da su pacijenti i njihove obitelji uključene u zdravstvenu skrb kroz usku suradnju sa zdravstvenim osobljem te utječu na donošenje odluka. Jača se partnerstvo između liječnika, bolesnika i njihovih obitelji, medija te onih koji kreiraju zdravstvenu politiku. 

Spomenuti trend je bez dileme pozitivan, a odmah s druge strane stoji negativnost trenda konzumerizma. Nastavak snažnog uspona konzumerizma, koji će se također nastaviti, dovest će do stvaranja nepreglednih količina otpada te negativnog utjecaja na klimatske promjene.

Što je, prema vašem mišljenju, ključni sastojak u stvaranju disruptivnih tehnologija? 

Svima je jasno da se kompanije trebaju unaprijediti, odnosno transformirati kako u nekom trenutku ne bi prestale postojati. To je činjenica modernog poslovanja. No kako učiniti tu nužnu promjenu i razmišljati na drugačiji način, često je pitanje na koje je jako teško dobiti odgovor, posebice odgovor na koji će vaše kolege pozitivno reagirati. 

Razmišljanje izvan ustaljenih okvira često uvodi nemir jer je većina zapravo naviknuta na razmišljanje u sklopu ustaljenih okvira, odnosno smatra da ti okviri postoje s razlogom.  

Iz moje perspektive, presudna je akvizicija novih korisnika, kao i način na koji se ona postiže. Taj način mora biti inovativan, ne može biti već viđen i kopiran od drugih, taj se način vodi specifičnom logikom i drastično snižava pojedine troškove u stvaranju proizvoda ili usluga, odnosno druga opcija - taj način je toliko inovativan da je u potpunosti besplatan.

Pojam koji čini razliku između uspjeha i neuspjeha je delight ili, na hrvatskom, iskreno i pravo ushićenje. Potrebno je ljude osvojiti proizvodom. Postizanje spomenutog iskrenog ushićenja osigurava ljubav prema vašem proizvodu, što znači prodaju kojoj se teži. Naravno, premda od presudne važnosti, delight ne može biti jedina komponenta.

Uz stvaranja efekta iskrenog ushićenja, za proizvod je važna svrhovitost i funkcionalnost te da ljudima predstavlja vrijednost u životu. 

Spomenuo bih i koncept Innovation in Zeros, koji označava inovaciju kroz eliminaciju pojedinih komponenti tehnologija, proizvoda ili sustava.

To je, primjerice, projektiranje energetski samoodrživih zgrada, stvaranje proizvoda koji se ne kvare ili proizvodnja automobila bez emisije štetnih plinova. Sve će to omogućiti jednostavniji život svakom od nas.

Zaključno, sve se dileme mogu riješiti kada vam postane kristalno jasno kome je točno namijenjen vaš proizvod i koji se problem točno njime rješava. 

Što je moguće učiniti na razini države, lokalnih vlasti i tvrtki kako bi se potaknule inovativne i disruptivne tehnologije? 

Vjerujem kako novi val inovacija dolazi od velikih korporacija jer za njih vrijedi - ili inovacija ili smrt. Dakle ako korporacije ne transformiraju svoje poslovanje i u potpunosti se ne okrenu inovacijama, nestat će s tržišta.