Zahvaljujući nižim cijenama, izdržljivijim baterijama, sve većem broju punionica i novim modelima ove godine je broj električnih automobila u svijetu premašio dva milijuna. 

Još je 2005. godine broj automobila na baterijski pogon iznosio tek par stotina globalno. Prije dvije godine probijena je granica od milijun vozila, da bi tijekom prošle godine prodaja skočila za 60 posto.

Prema podacima istraživanja agencije International Energy, tijekom 2016. u Europu, Kinu i Sjedinjene Države otišlo je 90 posto svih prodanih električnih vozila. 

U pojedinim europskim tržištima rast je bio tako brz da su e-vozila počela preuzimati udjele benzincima i dizelašima. Gotovo trećina prodanih novih auta u Norveškoj bili su električni. Slijede Nizozemska sa 6,4 i Švedska s 3,4 posto.

U agenciji International Energy procjenjuju kako će na svijetu do 2030. biti 140 milijuna električnih automobila ukoliko se vlade svijeta nastave pridržavati Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. 

I automobilska industrija je naelektrizirana

Nakon početnog nećkanja i oklijevanja, i automobilska industrija sve više zaokreće prema e-vozilima.  BMW bi trebao ponuditi dva nova modela do 2020. Mercedes-Benz planira iduće godine u prodaju pustiti četiri, a Volvo bi do 2019. trebao prestati prodavati samo benzince i dizelaše. 

U Fordu pripremaju potpuno novog električara, svoje prvo vozilo te vrste, koje bi trebali predstaviti 2020. Novi Nissan Leaf stiže do kraja ove godine, dok je Chevy Bolt već u prodaji.

Teslini modeli mogu koštati i više od sto tisuća dolara, ali drugi proizvođači u ponudi već imaju više modela s početnom cijenom ispod 40 tisuća američkih dolara. 

Hoćete li i vi biti među ponosnim vlasnicima električnog automobila ili bar hibrida? Evo što trebate znati ako o tome razmišljate.

'Razloga za kupnju je puno, ali ih je teško objasniti dok jednom ne probate voziti električni auto.  

Ne nužno Teslu, iako je to vrh ponude. I manji i jeftiniji modeli bi vam dali neke od odgovora, već nakon pola sata provedenih za volanom', rekao je tportalu poduzetnik Saša Cvetojević, jedan od najistaknutih domaćih zagovornika električnih vozila. 

Kao najvažnije razloge za kupnju električnog vozila ističe manju potrošnju po kilometru (oko osam puta nižu od motora s unutarnjim izgaranjem sličnih performansi), za red veličine niže troškove održavanja, užitak mirne i tihe vožnje bez trzaja sa snagom motora i okretnim momentom dostupnim odmah po pritisku na papučicu gasa te smanjenje emisije ugljičnog monoksida.

Električari i hibridi

'Tesla S iz 2014., težak oko 2,3 tone, nakon prijeđenih 120 tisuća kilometara još uvijek ima originalne pločice na kočnicama. Razlog tome je regenerativno kočenje, u kojem vraćate energiju u baterije, a kočnice koristite minimalno.

Na benzincu ili dizelašu istih karakteristika već bi nekoliko puta mijenjali pločice, a vjerujem da bi već i kočioni diskovi došli na red', opisuje prednosti električnog vozila Cvetojević. 

Naravno, kad se uzima u obzir smanjenje potrošnje emisije štetnih stakleničkih plinova treba imati u vidu i kako se opskrbljujemo električnom energijom. 

Hrvatska najviše struje redovno dobiva iz termoelektrana i toplana, potom iz hidroelektrana (čija proizvodnja značajno varira ovisno o tome je li godina više sušna ili kišna). Drugi obnovljivi izvori energije zastupljeni su još uvijek u malom udjelu. 

Postoje dvije osnovne vrste električnih vozila: potpuno električna (s pogonom na baterije ili vodikove gorive ćelije) i hibridi. 

Potpuno električna vozila u pravilu imaju domet od 125 do 160 kilometara po punjenju, iako se ta granica stalno pomiče. Tesla, Chevy i Nissan nedavno su ju podigli na 320 kilometara. 

Hibridi koriste kombinirani električni i pogon na fosilna goriva. Doseg s električnim pogonom obično je nekih šezdesetak kilometara, nakon čega se vozilo prebacuje na motor s unutarnjim sagorjevanjem. 

Kod nekih modela taj se motor koristi za nagla ubrzanja, tijekom korištenja klime ili grijanja... Drugi su opremljeni za regenerativno kočenje koje dio energije nastale kočenjem pretvaraju u električnu energiju koju pohranjuju u baterije.

Hibridi su dobar izbor za vožnju po području koje nema puno punionica.

Kako puniti električni auto?

Ako imate garažu, najbolje ih je puniti tijekom noći na običnoj utičnici za gradsku mrežu. Punjenje tijekom putovanja već je zahtjevnije.

U Hrvatskoj ima više od 100 e-punionica (Gdje ih sve možete naći? pogledajte na stranici Puni.hr), ali daleko od toga da su sveprisutne poput benzinskih crpki.  

Ako ste daleko od punionica i nije vam jednostavno puniti automobil na gradskoj mreži, za vas je bolje rješenje hibrid.

Nitko kao Tesla

Cvetojević ističe kako je, što se električnih automobila tiče, probao sve modele Tesle osim Roadstera, Renault Zoe i Twizzy, Nissan Leaf, VW UP i Golf, Mitsubishi MiEV, BMW i3, Toyota Prius PlugIN, Smart, Tazzari...

'Dobra rješenja su BMW i3 (čiji je proizvodni proces osmišljen tako da ima minimalni utjecaj na okolinu),  Renault Zoe (pogotovo novi model s povećanim domet) i Nissan Leaf (također zadnji model). VW Up je dobro rješenje za malo gradski automobil. 

No, svi osim Tesle i BMW-a i3, pate od sindroma 'prerade' jer su dizajnirani kao prijelazno rješenje između motora s unutrašnjim sagorjevanjem i električnog motora. 

Prenijeli su neka starija rješenja, poput smještaja baterija i motora, koja su uvjetovana nasljeđenim dizajnima karoserije pa su stoga daleko od optimalnoga.  Jedan od navedenih modela čak ima i lampicu za kontrolu nivoa ulja u motoru, iako motora ni ulja više nema. Nitko od njih se ne može usporediti s Teslom', kaže Cvetojević.

Dobro razmislite za što ćete najviše trebati električni automobil

Većim brojem kilometara smanjuje se ukupna cijena koštanja automobila. Ako prijeđete godišnje više od 20 tisuća km, električni automobil može biti dobro rješenje i za vas.

Manji, jeftiniji modeli s nižim dometom su idealni za gradove koji imaju punjače (većina gradova ima javne punjače i njihov broj svakim danom raste). 

Skuplji modeli, s dužim dometom, idealni su za one koji prave puno kilometara. Tesla ili Renault Zoe su tu najbolje rješenje jer se mogu brzo puniti na DC punionicama a imaju domet preko 300 km (pa i do 500 km).

Ako radite mali broj kilometara, i većinom po gradu, tek jednom ili dva puta godišnje idete na dulji put, onda su automobili s dosegom oko 100 km idealni.

Zbog poreza električni auti su luksuz

'Jeftiniji su u startu, svako jutro ćete kretati s 'punim rezervoarom' svejedno punili ga u garaži ili preko prozora stana prebacili produžni kabel do šuko utičnice. Moći ćete koristiti javne punjače, a ako baš morate na put, morat ćete malo planirati. 

Uskoro, kad postave brze punjače i na autoceste, moći ćete i s takvim autom bezbrižno na more. Do Splita ćete stići oko sat vremena kasnije nego s benzincem ili dizelašem', uvjeren je Cvetojević. 

Visoka početna cijena trenutno je naveći prepreka bržem širenju električnih automobila. Prodaju bi, uvjeren je Cvetojević, potaknuli poticaji poput onih koji su bili na snazi prije dvije godine. 

'Na žalost, s obzirom na jednu od najvećih stopa poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji, automobili su u Hrvatskoj luksuz. Zato na cestama gledamo stare i nesigurne automobile koji strahovito zagađuju okoliš.

Cijenu svega toga već plaćamo, samo toga nismo svjesni, a ta se cijena iz dana u dan samo povećava', upozorava Cvetojević.