Kineska robotska svemirska letjelica Chang'e-6 poletjela je u nadi da će postati prva misija koja će prikupiti uzorke stijena i tla s druge strane Mjeseca. Radi se o najnovijoj fazi napete utrke između NASA-e i Kine za stvaranje baza na Mjesecu, a nakon toga - utrci prema Marsu.

Od prve misije Chang'e 2007., nazvane po mitskoj kineskoj božici Mjeseca, Peking je napravio korak naprijed u svom istraživanju Zemljina satelita. Piranje je stoga što planira učiniti Chang'e 6.

Svemirska letjelica trebala bi sletjeti na sjeveroistočnu stranu ogromnog bazena Aitken, najstarijeg udarnog kratera u Sunčevom sustavu.

Ondje će prikupiti uzorke i donijeti ih na Zemlju kako bi znanstvenici prvi put mogli proučiti što se nalazi na tamnoj strani Mjeseca, a 2019. prethodnik misije Chang'e-4 postao je prvom letjelicom koja je uspješno sletjela na to područje. Uvijek vidimo samo jednu njegovu stranu jer mu je potrebno isto vrijeme da se okrene oko svoje osi kao i da obiđe Zemlju, oko mjesec dana, piše Sky News.

Zašto je Mjesečev južni pol važan za kinesko gospodarstvo? Kineske tvrtke dobivaju daleko veću potporu države - što otežava konkurentnost onima sa Zapada, pokazuju podaci. Strana koja je okrenuta od Zemlje puna je kratera različitih veličina te ima deblju, stariju koru, prema NASA-i.

Nakon što Chang'e-6 prikupi uzorke, pokušat će poletjeti s udaljene strane Mjeseca prvi put u povijesti. Misija Chang'e-6 trajat će oko 53 dana i skupit će oko dva kilograma materijala pomoću lopatice i bušilice, kaže NASA. To je prva od tri misije u kojima se koriste bespilotne letjelice prije nego što Kina pokuša spustiti posadu i izgraditi bazu na južnom polu Mjeseca.

Velika utrka u svemiru

Druga strana Mjeseca sve je popularnija destinacija. Prošle godine Indija je slavila jer je njen Chandrayaan-3 postao prva letjelica koja je sletjela na južni pol Mjeseca. NASA namjerava ispisati povijest slanjem prvih ljudi blizu lunarnog južnog pola 2026. svojom misijom Artemis te naposljetku izgraditi ondje bazu pogodnu za stanovanje.

Kina kaže da se planira pridružiti 2030., ali NASA-in administrator Bill Nelson nedavno je rekao kako misli da ubrzavaju svoje planove. 'Zadnji datum koji su naveli za slijetanje je 2030., ali svakim danom taj rok, čini se, skraćuju', rekao je Odboru Predstavničkog doma za procjene u travnju.

'Na nama je da tamo stignemo prvi', rekao je.

Zašto onda svi tako očajnički žele doći do strane Mjeseca koju ne možemo ni vidjeti?

Jednostavno rečeno - zbog vode. Otkako je Indija 2008. otkrila da bi moglo biti leda u kraterima na Mjesečevom južnom polu 2008., znanstvenici su željeli provjeriti ima li tamo vode. Ako postoji, misije na Mars postaju mnogo ostvarivije, kao i održavanje dugoročnih baza na Mjesecu.

NASA želi prestići Kinu jer vjeruje da će ta zemlja polagati pravo na vodu s Mjeseca i da bi mogla razvijati 'tajne vojne sposobnosti' u svemiru. 'Brinem se da će Kina, ako stigne prva, reći: 'Ovo je naš teritorij, ostanite vani'', rekao je Nelson. Otprilike 39 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, potpisalo je NASA-in Artemis Accords, sporazum koji zahtijeva da se svemirske aktivnosti provode u miroljubive svrhe te da se zemlje pridržavaju Ugovora o svemiru iz 1967. godine.

Taj ugovor kaže da će svemir 'biti vlasništvo cijelog čovječanstva'. Iako je Kina prethodno potpisala Ugovor o svemiru, nije potpisala Artemisov sporazum. Peking, međutim, kaže da ostaje predan suradnji sa svim nacijama u izgradnji zajedničke budućnosti.