Digitalni dvojnici novi su tehnološki trend o kojem se puno govori. Pod tim se nazivom podrazumijeva identična kopija nečeg što postoji u fizičkom svijetu, ali ima jedinstveni cilj: pomoći u poboljšanju ili barem prikupljanju podataka izvornika u stvarnom svijetu.

Isprva su digitalni dvojnici bili tek sofisticirani 3D računalni modeli. No, umjetna inteligencija u kombinaciji s internetom stvari pogurala ih je prema digitalnim kopijama koje stalno uče i razvijaju se.

Praktični i etički problemi

Procjenjuje se kako bi prve inačice ljudskih digitalnih dvojnika koji će moći razmišljati mogli imati prije kraja ovog desetljeća.

U njihov će razvoj trebati uložiti ogromnu količinu promišljanja i etičkog razmatranja kako bi se izbjegli mogući problemi i negativne posljedice.

Naime, što će se dogoditi kad poslodavci, primjerice, shvate kako mogu koristiti vašeg digitalnog dvojnika za obavljanje posla na kojem vi sad radite?

Određivanje vlasništva nad takvim digitalnim dvojnicima postat će zbog toga jednim od ključnih pitanja nadolazećeg doba metaverzuma.

Digitalni dvojnici već su među nama

Digitalne dvojnike već koristimo. To su, primjerice, avatari koji nas predstavljaju u raznim digitalnim svjetovima, često nezgrapni i primitivni.

U platformi za virtualnu stvarnost Horizon Worlds tvrtke Meta Platforms, primjerice, možete svom avataru dati lice koje nalikuje vašem.

Doista napredni digitalni dvojnici još su u domeni znanstvene fantastike. Umjetna inteligencija, naime, još nije naročito dobra kad treba predvidjeti pojedinačna društvena događanja, kamoli modelirati život pojedinca od rođenja do smrti.

Pitanje je da li će to ikad biti moguće, s obzirom o koliko se kompleksnom poslu radi. No, digitalni dvojnici zasigurno će u sve većoj mjeri pronalaziti primjenu u dizajnu prozvoda, distribuciji i urbanom planiranju, područjima u kojima ih se trenutno najviše koristi.

Recimo, timovi Formule jedan McLaren i Red Bull koriste digitalne dvojnike svojih trkaćih vozila. Dostavna tvrtka DHL stvara digitalnu mapu svojih lanaca skladišta i opskrbe kako bi im povećala učinkovitost.

Koristi ih se također pri, primjerice dizajnu bočica šampona i sličnih proizvoda, umjesto prototipa u stvarnom svijetu, kako bi se smanjila količina otpada.

Služe za izradu futurističkih proizvoda, u rasponu od mlaznog pogona za pojedince do letećih automobila. Fizičke prototipe u stvarnom svijetu poboljšava se radom na njihovim digitalnim inačicama.

Uzbudljive mogućnosti u medicini

Gradovi Šangaj i Singapur imaju digitalne dvojnike, koje se koristi za poboljšavanje dizajna i funkcioniranja zgrada, javnog prijevoza i ulica. Jedna od zadaća singapurskog digitalnog dvojnika pronalaženje je novih načina kako usmjeriti ljude kako bi izbjegli područja povećanog zagađenja.

U drugim dijelovima svijeta koristi ih se pri procjeni gdje graditi podzemnu infrastrukturu, dok se na Bliskom istoku paralelno grade stvarni i digitalni gradovi.

Vjerojatno najuzbudljivije mogućnosti primjene su u zdravstvu.

Francuska tvrtka Dassault Systems, recimo, ima projekt Living Heart u sklopu kojeg je razvijen precizan model ljudskog srca, namijenjen kirurzima i liječnicima općenito koji su u potrazi za novim medicinskim zahvatima i uređajima. Korištenje digitalnog srca također je smanjilo potrebu za testiranjem na životinjama.

U planu su slični projekti koji će se baviti drugim organima, poput oka pa čak i mozga.

Zašto ne kopirati i - Zemlju?

Ambicije ne staju na tome.

Američka tvrtka Nvidia pokrenula je platformu Omniverse, osmišljenu za stvaranje digitalnih svjetova i dvojnika. Jedan od projekata cilja na stvaranje digitalnog dvojnika Zemlje, korištenjem slika njene površine u visokoj razlučivosti.

Earth-2 će koristiti kombinaciju modela dubinskog učenja i neuralnih mreža kako bi oponašala fizička okruženja i došla do mogućih rješenja za klimatske promjene.

U ožujku ove godine Europska komisija je, u suradnji s Europskom svemirskom agencijom, najavila kako planira napraviti vlastitu digitalnu inačicu Zemlje, nazvanu Destination Earth.

Do kraja 2024. godine trebala bi imati dovoljno podataka iz promatranja u stvarnom svijetu i simulacija za izradu dvojnika koji će služiti za praćenje poplava, suša i toplinskih valova, kao i zemljotresa, erupcija vulkana i cunamija.

Taj bi dvojnik trebao pomoći pri izradi konkretnih planova za spašavanje života u kriznim situacijama, piše BBC.