Ljudi koriste razne metode kako bi razumjeli umjetnu inteligenciju obrazovanjem na tom polju, raspravom sa stručnjacima ili književnošću. Donosimo pet intrigantnih knjiga koje istražuju polja tehnologije, biznisa, politike i konačno - etike umjetne inteligencije.

Daniel Susskind: A World Without Work (2020.)

Ljudi tisućljećima smatraju da će nove tehnologije, od mehaničke švelje do motora s unutarnjim izgaranjem, zamijeniti ljudski rad i učiniti nas beskorisnima. Stoljećem za stoljećem, ti se strahovi pokazuju neutemeljenima zato što velik broj novih tehnologija podiže produktivnost i stvara nove poslove, piše Forbes.

U knjizi 'A World Without Work' futurist Susskind tvrdi da je ovaj put situacija drukčija te da će u idućih nekoliko desetaka godina umjetna inteligencija većinu ljudi ostaviti bez posla.

Što će to značiti za društvo dok se sve veći broj poslova koji podupiru naše društvo ostavlja strojevima? Koje korake možemo poduzeti kako bismo ublažili najgore nuspojave ove tranzicije? Konačno, postavlja se pitanje kako ćemo iskoristiti naše vrijeme, mjereći naše živote i pronalazeći smisao u svijetu u kojem ljudi više ne moraju raditi ništa?

Cade Metz: Genius Makers (2021.)

'Genius Makers' zabavna je priča o tome kako je nastalo moderno polje umjetne inteligencije. Knjiga s oko sto ekskluzivnih intervjua sa stručnjacima na tom polju puna je šarenih anegdota i pozadinskih detalja o rođenju dubokog učenja.

Usredotočuje se na osobe odgovorne za revoluciju umjetne inteligencije: Geoffa Hintona, Demisa Hassabisa, Yanna LeCuna, Fei-Fei Lija, Jeffa Deana i mnoge druge.

Hubert Dreyfus: What Computers Still Can’t Do (1972., 1979., 1992.)

Ovaj poznati osvrt izdan 1972. i ažuriran 1992. tvrdi da digitalna računala nikad neće potpuno uspjeti replicirati više mentalne funkcije. Koristeći spoj filozofije, povijesti, psihologije i inženjeringa, knjiga koristi intrigantnu i skeptičnu perspektivu.

Vjerojatno najznamenitija stvar je ta da knjiga, premda je napisana prije nekoliko desetljeća, ostaje znanstveno relevantna i danas. Uzmite, primjerice, njezinu kritiku onog što danas nazivamo nadgledanim učenjem: 'Osoba bira koji su slučajevi dobri primjeri za oblikovanje inteligencije. Gledano iz ove perspektive, neuralne mreže su skoro ovisne o čovjeku, koliko i stari sustavi umjetne inteligencije (GOFAI, Good old-fashioned artificial intelligence).'

Brian Christian: The Alignment Problem (2020.)

Umjetnoj inteligenciji povjeravamo sve veću količinu odgovornosti u pravom svijetu: u našim financijskim sustavima, bolnicama, školama, domovima... Dok razvijamo sve složenije sustave umjetne inteligencije na čije odluke ne možemo utjecati, a kamoli ih razumjeti, kako možemo osigurati da se odluke i vrijednosti tih sustava podudaraju s našima?

Ova knjiga pruža intrigantnu analizu 'problema usklađivanja' kod umjetne inteligencije, od tehničkih temelja do filozofskih implikacija. Kao što Christian naglašava, ovaj problem vrlo je sličan roditeljstvu: 'Priča o ljudskoj civilizaciji oduvijek je bila ona o uvođenju vrijednosti u čudnoj, vanzemaljskoj inteligenciji na razini čovjeka koja će od nas naslijediti uzde društva - konkretno, naša djeca.'

Kazuo Ishiguro: Klara i Sunce (2021.)

'Klara i Sunce', najnoviji roman nobelovca Kazua Ishigura, jedina je knjiga na našoj listi izdana na hrvatskom jeziku.

Proza je ponekad bolji medij za istraživanje složenih društvenih pitanja, uključujući dezorijentirajuće transformacije koje donose nove tehnologije. 'Klara i Sunce' prati odnose likova umjetne inteligencije i pravih ljudi te čitatelje potiče da ponovno razmisle o konceptima obitelji, smrtnosti i smislu života. Scenariji i dileme u priči su možda izmišljeni, no s vremenom bi mogli postati stvarnost.