Vruća tema autorskih prava na internetu dobiva novo poglavlje ovoga tjedna – o novoj direktivi Europski parlament raspravlja danas, a glasa sutra. S jedne strane su umjetnici i tradicionalni mediji, autori sadržaja koji očajno trebaju prihode u vrijeme kada se gotovo sve na internetu može vidjeti besplatno. Kritičari prijedloga, među kojima je i Silicijska dolina, tvrde da će te izmjene dovesti do toga da će platforme provoditi sveopću cenzuru i da će to možda označiti kraj memova, internetskih šala koje se oslanjanju na kratke videosnimke ili fotografije. Za predloženi 'porez na linkove' tvrdi se pak da će ugušiti razmjenu mišljenja na internetu.

Što je prijedlog Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu?

Dokument je to na 32 stranice koji bi, prema autorima, Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati to da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni.

Njime bi se, prema zamisli zakonodavaca, osigurala pravednija raspodjela zarade na internetu, po kojoj bi, primjerice, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju. Protivnici tvrde kako ovo predstavlja kraj slobodnog interneta kakav danas poznajemo.

Kako je dosad tekla bitka oko direktive?

Tehnološka industrija dobila je prvu rundu bitke u srpnju, kad su zastupnici Europskog parlamenta odbacili prvi nacrt prijedloga zakona poslavši ga na doradu, a drugo glasanje o tom pitanju zakazano je za 12. rujna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Sami zastupnici također su stubokom podijeljeni. Desni centar i socijalisti odlučno su stali na stranu tradicionalnih medija i umjetnika koji tehnološke divove uspoređuju s industrijom oružja, dok su, primjerice, njemački Zeleni na suprotnoj strani i opetovano upozoravaju na 'niske udarce' medijskih tvrtki i umjetnika.

Zašto su problematični članci 11. i 13.?

Članak 11. predviđa da se za korištenje kratkih izvadaka novinskih tekstova s interneta mora dobiti dozvola izdavača, a to bi se pravilo odnosilo na materijale stare do 20 godina.

Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer 'pomoćna autorska prava', za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada, nego obuhvaćaju i, primjerice, kratke, nekreativne činjenične naslove. Korisnici, upozoravaju, imaju pravo znati na kakav sadržaj poveznica vodi prije no što kliknu na nju.

Po članku 13., internetske platforme s 'velikom količinom' materijala koji učitavaju korisnici morale bi nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i sprečavati kršenje autorskih prava. To bi navodno moglo pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, a nastao bi problem jer računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.

Kakav je stav hrvatske Vlade?

Prema riječima ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Vlada podržava izmjene Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. Prema njezinim riječima, ovaj dokument ne ograničava ničije slobode, već upravo suprotno - individualna prava i slobode svih koji dijele vlastite sadržaje ostaju ista kao do sada, ali je važno da platforme, koje u ovome trenutku isključivo generiraju dobit, osiguraju pravičnu naknadu onima čije sadržaje agregriraju, a autorima sadržaja onemogućuju to da na bilo koji način participiraju u dobiti.

Što kaže Komisija, a što hrvatski europarlamentarci?

Kako piše Večernji list, Europska komisija tvrdi kako je poanta direktive da stvarateljima autorskog sadržaja omogući veći utjecaj u određivanju načina na koji se platforme nose s njim. Već sada, poručuju, postoji izuzeće koje tvrdi da se autorska prava ne krše ako je nešto objavljeno u svrhu parodije.

'Hiperlink će zauvijek ostati kao temeljna sloboda na internetu, a oni koji govore o porezu na linkove i zabrani linkanja, lažu', kazao je za Večernji list Andrus Ansip, potpredsjednik EK zadužen za jedinstveno digitalno tržište.

U srpnju, kada je prijedlog srušen, hrvatski europarlamentarci bili su podijeljeni - petero ih je podržalo prijedlog, a njih šestero bilo je za njegovo rušenje i vraćanje na plenarnu sjednicu EP-a.