'Šveđani imaju 'ono nešto', posebice u tehnološkom sektoru, što ostale europske zemlje nemaju, barem ne u istoj mjeri', rekao je za New York Times Jacob Kirkegaard, viši suradnik u njemačkom Marshall Fundu.

Ovaj poduzetnički uspjeh privlači sve veću pozornost u vrijeme kada raste zabrinutost oko sposobnosti Europe da se nosi s američkim i kineskim napretkom u visokim tehnologijama. Dok Sjedinjene Države izbacuju generacije kompanija poput Googlea, Mete i Amazona, a kineska tehnološka scena cvjeta s tvrtkama kao što su Alibaba, Huawei i ByteDance, Europa se suočava s izazovom održavanja konkurentnosti.

Naravno, Europa ima svoje tehnološke divove poput nizozemskog ASML-a, globalnog lidera u poluvodičkoj industriji. No, kontinent se često doživljava više kao regulator nego inovator, poznatiji po agresivnom reguliranju stranih tehnoloških firmi nego po izgradnji vlastitih poslovnih giganata.

Ekonomski učinci zaostajanja su značajni, ali imaju i važne društvene implikacije. Europski donositelji odluka zabrinuti su zbog dugoročnih posljedica oslanjanja na strane korporacije za komunikaciju, društvene mreže, kupovinu i zabavu, umjesto na tvrtke s takozvanim 'europskim vrijednostima'. Te vrijednosti uključuju jače poštovanje privatnosti, sprječavanje širenja govora mržnje te održavanje jakih radnih prava i boljeg balansa između posla i privatnog života.

I dok kritičari europskih tehnoloških politika zamjeraju manjak pristupa rizičnom kapitalu i kulturnu averziju prema preuzimanju rizika, Švedska se ističe kao zemlja s drugačijim iskustvom. Prema izvještaju tvrtke Atomico, Švedska je proizvela više tehnoloških jednoroga (startupa vrijednih preko milijardu dolara) po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja u Europi, osim Estonije. Po ukupnom broju jednoroga, Švedska zauzima četvrto mjesto, odmah iza Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske, iako su te zemlje šest do devet puta veće po broju stanovnika.

Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, nedavno je istaknuo Švedsku kao primjer koji bi Europa trebala slijediti. Švedski tehnološki sektor dvostruko je produktivniji od europskog prosjeka, a zemlja nudi snažne socijalne programe, što pridonosi njezinu uspjehu.

Rano uvođenje tehnologije

Analitičari se slažu da je ključ uspjeha Švedske bila inicijativa iz 1990-ih koja je omogućila širokom dijelu javnosti pristup osobnim računalima i širokopojasnoj mreži. U to vrijeme, većina ljudi tek se navikavala na zvuk dial-up modema, dok su Šveđani već gradili temelje za buduću 'inženjersku generaciju'.

Poduzetnici poput Hjalmara Nilsonnea, koji je svoje prvo računalo dobio s deset godina, smatraju da je rano uvođenje tehnologije promijenilo njihove živote i postavilo ih na put prema uspjehu u tehnološkoj industriji. Njegova priča nije jedinstvena – mnogi švedski poduzetnici navode slična iskustva.

Puno se ulaže u istraživanje i razvoj

Dodatno, Švedska ima dugu tradiciju javnog i privatnog ulaganja u istraživanje i razvoj, što trenutno iznosi 3,4 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim postocima u Europi. To, uz potporu zaklada poput Wallenberga i Ikee, te vladinog mirovinskog sustava, osigurava lokalne izvore rizičnog kapitala za male nacije poput Švedske.

U zemlji s populacijom od samo 10 milijuna stanovnika, tvrtke su oduvijek bile prisiljene tražiti kupce izvan granica, što je natjeralo startupe i industriju da budu konkurentni na globalnoj razini. Polovica švedskog BDP-a dolazi od izvoza, dok je tehnološki sektor činio 11 posto ukupnog izvoza u 2022. godini.

Međutim, mnogi poduzetnici i investitori u Švedskoj ističu ključnu ulogu koju švedska ekspanzivna socijalna sigurnosna mreža ima u poticanju poduzetnika na eksperimentiranje i preuzimanje rizika. Iako su porezi visoki, sustav omogućuje ljudima da se ne boje neuspjeha, jer ih društvo podržava kroz obrazovanje, zdravstvenu skrb i druge socijalne programe.

Sebastian Siemiatkowski, osnivač Klarne, često ističe kako je upravo sigurnosna mreža pomogla njegovim roditeljima imigrantima da prebrode teška razdoblja nezaposlenosti, kako bi on mogao pohađati najbolje škole i upoznati se s računalima.

Švedska, uz Belgiju, troši najviše na obrazovanje kao postotak BDP-a među članicama Europske unije, što potvrđuje važnost ulaganja u ljude kao ključ uspjeha zemlje u globalnom tehnološkom sektoru.