U istraživanju Western Universityja, koje je obuhvatilo više od 100.000 sudionika, tim je od dobrovoljaca tražio da ispune 12 kognitivnih testova pamćenja, razmišljanja, pozornosti i sposobnosti planiranja kao i upitnik o podrijetlu i životnim navikama.

'Odaziv je bio nevjerojatan', rekao je voditelj projekta neuroznanstvenik Adrian M. Owen iz Western's Brain and Mind Instituta i dodao: 'Očekivali smo nekoliko stotina sudionika, no uključile su se tisuće i tisuće ljudi svih dobi, kultura i uvjerenja iz svih dijelova svijeta.'

Rezultati su pokazali da se, kada su u pitanju kognitivne sposobnosti, varijacije u uspjehu mogu objasniti uz pomoć najmanje triju različitih komponenti koje su prilično neovisne jedna o drugoj: kratkotrajne memorije, razmišljanja i verbalnih vještina. Nijedna pojedinačna komponenta sama za sebe, uključujući i IQ, ne može biti pouzdan pokazatelj ukupnih kognitivnih sposobnosti. Štoviše, znanstvenici su uz pomoć magnetske rezonancije pokazali da različite kognitivne sposobnosti proizlaze iz različitih dijelova mozga.

Velik broj sudionika omogućio je stručnjacima da prikupe i cijelo obilje novih informacija o tome kako čimbenici poput starosti, spola i sklonosti računalnim igrama utječu na funkcioniranje mozga.

'Redovne vježbe mozga ne povećavaju kognitivne sposobnosti, a starost loše utječe i na pamćenje i na sposobnost razmišljanja', rekao je Owen.

Njegov suradnik Adam Hampshire istaknuo je da računalne igre značajno poboljšavaju razmišljanje i kratkotrajno pamćenje. 'Pušenje je loše za kratkotrajno pamćenje i verbalne faktore, a tjeskoba osobito za kratkotrajno pamćenje', objasnio je.