U prvoj godini projekta za buduće voditelje preventivnog programa osigurat će se šest trodnevnih edukacija u Zagrebu (dvije edukacije), Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Dubrovniku.

One će se provoditi u okviru Centra za cjeloživotno učenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Završetkom edukacija, stručni suradnici i nastavnici provodit će program kao dio sustavnih preventivnih školskih aktivnosti.

Prvi smo bili na edukacijama u sklopu projekta 'Alati za moderno doba' u sjedištu Hrvatskog Telekoma u Zagrebu, u kojem je održana ona za implementaciju programa prevencije ponašajnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okruženju. Namijenjena je budućim voditeljima programa.

Na prvoj edukaciji sudjelovalo je 38 stručnih suradnika i nastavnika iz 19 osnovnih škola iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a koje su stručnjaci educirali kako provesti taj program u školama. Svi su dobili priručnik i radne bilježnice za učenike, točnije materijale uz pomoć kojih će primjenjivati program u sedmim i osmim razredima osnovnih škola.

'Program smo razvijali četiri godine. Već se pilotirao tri godine, a svaki put smo ga znanstveno evaluirali, modificirali i znamo da postiže željene učinke - osnaživanje socio-emocionalnih vještina kod djece tako da ne dođe do ekscesivne ili problematične uporabe digitalne tehnologije. One su svuda oko nas, sastavni su dio naših života i ne možemo od njih pobjeći niti ih spriječiti, a nije ni cilj da ih spriječimo.

No moramo osvijestiti potencijalne rizike koji postoje, educirati o rizicima i razvijati socio-emocionalne vještine da ne dođe do bilo kakvog rizičnog ponašanja, pogotovo u fazi rane adolescencije', rekao nam je profesor Neven Ricijaš s ERF-a, voditelj projekta. Za srednje škole planiraju drugačiji sadržaj, prilagođen njihovoj razvojnoj dobi.

'Za potrebe osnovne škole stavljamo naglasak na vještine razumijevanja sebe, svijesti o sebi, vršnjačkih odnosa, vještine rješavanja problema, odupiranja vršnjačkom pritisku, medijske pismenosti i bontona u online okruženju te ono što je vrlo bitno - kritičko razmišljanje', ističe Ricijaš.

Virtualno okruženje je, kaže, paralelni svijet; paralelno funkcioniramo u realnom i virtualnom svijetu, no u virtualnom vrijede druga pravila jer je puno više kontroliran, snimke su puno više filtrirane i objavljuju se segmentirani sadržaji, što može dovesti do pogrešne percepcije realiteta te utjecati na sliku o sebi.

'Mladi danas razvijaju tjeskobu misleći da drugi, prema onome što vide virtualno, žive bolje i ispunjenije živote, a to je zapravo privid jer se u online svijetu uglavnom objavljuju sretni i uspješni osobni događaji. Druga osoba tad smatra da je njezin život dosadan i beznačajan, a može potaknuti i ekscesivno ponašanje kad bi se na taj način htjela pretjerano približiti svojim vršnjacima', upozorava Ricijaš.

Otkrio nam je da je odaziv škola bio izniman - mogu educirati oko 240 polaznika kroz šest ciklusa, a imali su 850 prijavljenih. U Hrvatskoj imamo oko 1000 osnovnih škola, a programom će u prvoj godini obuhvatiti njih 110 u 17 županija. Iako im je žao zato što svi zainteresirani ne mogu pohađati edukacije ove godine, želja im je pokriti cijelu Hrvatsku narednih godina.

'Potreba očigledno postoji, stoga se nadamo da ćemo ostvariti dugoročnu suradnju s Hrvatskim Telekomom, koji nas doista podupire, a imamo sjajnu suradnju i razumijevanje za stručne potrebe važne za kvalitetnu implementaciju programa. Imamo i veliku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanje te Agencije za odgoj i obrazovanje', istaknuo je Ricijaš.

Alma Rovis Brandić, viša savjetnica za socijalne pedagoge Agencije za odgoj i obrazovanje, kaže da edukacija za specijalizirani preventivni program ima veliku vrijednost te da drži korak sa sadašnjim trenutkom.

'Agencija za odgoj i obrazovanje promiče preventivne programe, a posebno bih istaknula izuzetnu podršku vršiteljice dužnosti ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje - profesorice Darije Kurtić - koja prepoznaje njihovu vrijednost i značenje te daje veliku potporu. Ti programi namijenjeni su razvoju socio-emocionalnih vještina, mentalno-zdravstvene pismenosti i osposobljavanju djece za nošenje sa zahtjevima života.

Program 'Alati za moderno doba' divan je doprinos tim našim nastojanjima, a pritom je riječ o hrvatskom proizvodu. Osmislili su ga vrhunski hrvatski stručnjaci u području prevencijske znanosti. Program je znanstveno evaluiran kao učinkovit. Očekujem da škole koje su uspjele ući u ovu provedbu dosljedno primjenjuju i provode taj program s djecom', poručila je Rovis Brandić.

Istaknula je pritom da moderno doba donosi brojne izazove, zbog čega treba držati korak s izazovima i djecom, što nije uvijek jednostavno. 'Javljaju se izazovi s kojima se dosad nismo susreli i za koje nismo osposobljeni. Bez cjeloživotnog učenja, dodatnog usavršavanja i bez stručnjaka koji će takve programe osmisliti i implementirati, trenutak će nas pregaziti', ustvrdila je Rovis Brandić.

Dodala je i da je želja ovim programom pokriti sve škole u Hrvatskoj te da se nada da će Hrvatski Telekom nastaviti podržavati projekt.

'Želimo napraviti potreban pomak'

Hrvatski Telekom na provedbi programa s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom radi već godinu dana, kaže Igor Vukasović, direktor komunikacija u HT-u, dodajući da su ponosni na to što je danas krenula prva edukacija.

'Da postoji potreba za ovakvim jedinstvenim preventivnim programom, evidentno je iz odličnog odaziva škola i stručnih suradnika koji žele sudjelovati, a koji je nadmašio sva očekivanja, pri čemu ga škole žele provoditi u sklopu redovnih preventivnih aktivnosti. U Hrvatskom Telekomu uvjereni smo da je tehnologija preduvjet napretka i da ona uistinu ima transformativnu moć. Ne samo u kontekstu gospodarstva, već stvaranja digitalne platforme putem koje djeca i mladi mogu ostvariti svoje potencijale.

Kao odgovorna kompanija, ali isto tako i kao pojedinci i roditelji, suradnjom s ERF-om i provođenjem 'Alata za moderno doba' u osnovnim školama želimo napraviti potreban pomak, a generacijama školaraca omogućiti još sretnije i bezbrižnije školovanje i odrastanje', poručio je Vukasović.

Sveobuhvatan preventivni program 'Alati za moderno doba', koji će se provoditi u osnovnim školama diljem Hrvatske, nužan je s obzirom na činjenicu da 30 posto učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata dnevno, a četvrtina njih i sami prepoznaju da su previše uronjeni u virtualni svijet.

Pritom 50 posto adolescenata provjerava društvene mreže čim im stigne notifikacija, bez odgađanja i bez obzira što se događa u njihovom realnom okruženju. Jedan posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije ovisnosti o internetu, a 20 posto njih već manifestira probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta, što bi značilo zabrinjavajućih četiri učenika po razredu.