Devetogodišnje obavezno obrazovanje postoji u 11 europskih država, među ostalima i u Srbiji i Sloveniji, a desetogodišnje u 12. U Velikoj Britaniji, Latviji, Malti, Švicarskoj i Poljskoj obavezni obrazovni sustav traje 11 godina, a u Luksemburgu, Portugalu, Sjevernoj Irskoj i Turskoj čak 12.

Bivši ministar Dragan Primorac najavljivao je obaveznu srednju školu; trebao se čak mijenjati i Ustav, no navodno nije bilo sredstava.

Nova je vlast također govorila o produženju školovanja do radne sposobnosti. Zamolili smo odgovorne u MZOS-u da nam za tportal pojasne svoje planove za duže obavezno školovanje. Evo odgovora koje smo dobili:

Od kada bi se trebalo uvesti duže školovanje?

Prvi je korak ozakonjenje obvezne predškole u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. U tijeku je izrada strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja će obuhvatiti i to pitanje. Cilj je Ministarstva startati s novom školom školske godine 2014./2015.

Koliko će ono trajati i kako će biti uređeno?

Program predškole je kraći program rada za djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu koja nisu polaznici ni jednog programa predškolskog odgoja. Budući da se mijenjaju odredbe Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi onda nema riječi o 0-tom razredu ili sl., to nije obvezna osnovna škola, nego obvezno obrazovanje za svu djecu šestogodišnjake u trajanju od najmanje 250 sati godišnje.

Rezultati istraživanja PISA-e pokazali su da su nam učenici ispodprosječni, osobito u matematici. Očekujete li da bi produženo školovanje to moglo popraviti. Koje još mjere predviđate?

S radom su upravo započela dva tijela: Nacionalno koordinacijsko (kojem predsjeda Premijer) i Nacionalno operativno tijelo za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (na čelu je tog tijela prof. dr. Neven Budak). Hrvatski Sabor ovih je dana imenovao i članove Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Zadaća je spomenutih tijela do ulaska Hrvatske u EU izraditi strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, što znači da će se, među inima baviti i rezultatima koje su hrvatski učenici pokazali na OECD-ovom istraživanju PISA, i temeljem njih dati prijedloge kako unaprijediti naš obrazovni sustav.

I dalje ćemo imati jedno od najkraćih školovanja. Zašto se ne ide u veće produženje? Zbog financija? Postoji li takav plan za budućnost ili ćemo se tu zaustaviti?

Nećemo, Kukuriku koalicija još je u predizbornom programu za jedan od svojih ciljeva zacrtala uvođenje obveznog obrazovanja do stjecanja prve kvalifikacije.

Neka djeca već pohađaju predškolski program. Pokazuju li ona bolje rezultate? Postoje li istraživanja?

Prema pokazateljima kojima raspolaže ovo ministarstvo ranim i predškolskim odgojem u Republici Hrvatskoj je u 2012. godini obuhvaćeno 64% djece u dobi od navršenih šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Sva djeca koja pohađaju programe predškolskog odgoja pokazuju veći stupanj razvoja kulturno-higijenskih navika, pa i radnih navika, veću socio-emocionalnu zrelost, raspolažu sa socijalnim vještinama u druženju s vršnjacima, donošenju odluka i imaju razvijeniju grafomotoriku, a većina ih prepoznaje slova i brojke te raspolažu s pojmovima koji su potrebni za psihofizičku zrelost pri upisu u prvi razred osnovne škole.

Svi vrtići provode samovrednovanje, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je 2011. godine proveo vanjsko vrednovanje (pilot projekt) i ove godine je priredio materijale i priručnik za samovrednovanje dječjih vrtića, koji su dostavljeni svim dječjim vrtićima u RH.

Do sada nisu sustavno istraživani uspjesi i postignuća djece predškolske dobi, što bi svakako bilo poželjno kako bi se prijelaz iz dječjeg vrtića u osnovnu školu učinio jednostavnijim i za djecu i roditelje manje stresnim, jer je to prirodan nastavak iz prve predškolske u drugu razinu osnovnog i obveznog osnovnoškolskog obrazovanja.

Koji bi se predmeti učili u predškoli?

S obzirom na činjenicu da se program predškole temelji na Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi (temeljni dokument za izradu svih programa koji se provode s djecom rane i predškolske dobi bez obzira na dnevno trajanje) on će biti humanističko-razvojnog karaktera s holističkim pristupom svakom djetetu u kojem će se sadržajno odrediti aktivnosti prema razvojnim zadaćama (uključujući i djecu s posebnim potrebama, djecu s teškoćama i zdravstvenim smetnjama kao i darovitu djecu) kako bi se potaknuo razvoj kognitivnih, afektivnih i psiho-motoričkih područja prema njihovim potrebama, interesima i sposobnostima. Djeca uključena u program predškole neće imati predmete, a osim pripreme za život u društvu vršnjaka, socijalizacije i razvijanja kulturno-higijenskih i radnih navika djeca će ovladati predčitalačkim i grafomotoričkim vještinama potrebnim za život i lakše uključivanje u osnovnu školu. Odredit će se i ishodi obrazovanja koji će biti mjerljivi, a intenzivirat će se veća suradnja s osnovnim školama u koje će djeca iz programa predškole biti upisana, čime će se smanjiti i broj djece koja dobivaju odgode od upisa u prvi razred osnovne škole (kojih danas ima više od 2.500 godišnje), pa djeca umjesto u osnovnu školu bivaju opet polaznici dječjeg vrtića i zauzimaju mjesto djeci predškolske dobi kojima je smještaj u dječje vrtiće prijeko potreban.

S koliko godina bi djeca kretala u predškolu?

Djeca u dobi od navršenih pet godina života, koja nisu polaznici dječjeg vrtića, bila bi uključivana u program predškole, budući da su sva djeca, koja do 31. ožujka u tekućoj godini navršavaju šest godina, školski obveznici.

Program predškole nije 0-ti razred devetogodišnje osnovne škole, nego je obvezatni program predškolskog odgoja za djecu šest-godišnjake i dio je sustava predškolskog odgoja i obrazovanja, prve razine odgojno-obrazovnog sustava, pa se može reći da će u Republici Hrvatskoj sva djeca imati obvezatno devetogodišnje obrazovanje.