Na uzorku od preko 4.000 ispitanika, od čega 60 posto muškaraca i 40 posto žena, najviše se našlo onih u dobnoj skupini 31-40 – njih 40 posto, no u ispitivanju su zastupljene sve dobne skupine, a poznat je i staž ispitanika.

U istraživanju su hrvatski zaposlenici procjenjivali svoje zadovoljstvo na ljestvici na kojoj 0 znači 'uopće se ne slažem', a pet znači 'u potpunosti se slažem'. Istraživanje kroz 100-njak pitanja ispituje 12 dimenzija vezanih uz zadovoljstvo poslom: promjene i inovacije, angažiranost, suradnju, ravnotežu poslovnog i privatnog, komunikaciju, uvjete rada, učenje i razvoj, viziju i smisao, autonomiju, rukovođenje, organizaciju posla i lojalnost.

Istraživanje je pokazalo kako su Hrvati najzadovoljniji angažiranosti koju dobivaju od posla i suradnjom među kolegama, a najmanje su zadovoljni balansom između privatnog i poslovnog života. Razlika je u cijeloj jednoj ocjeni što je na skali 0-5 značajno.

Upitnik od ispitanika zahtijeva unos industrije u kojoj radi kako bi se mogla napraviti generalna analiza te ispitanik može usporediti svoje rezultate u odnosu na rezultate industrije u kojoj radi.

Najzadovoljniji su ljudi zaposleni u IT industriji – njihov je prosjek zadovoljstva 3,49, a slijedi automobilska industrija čije je zadovoljstvo u prosjeku 2,92 od 5. Najnezadovoljniji je javni sektor – prosjek zadovoljstva ljudi zaposlenih u ovom sektoru je tek 2,01.

eNPS je employee net promotor score; metrika koja pokazuje kolika je vjerojatnost da će zaposlenik preporučiti tvrtku drugima kao dobro mjesto za rad, a eNPS Hrvatske iznosi 7,19 na skali do 10. Među ispitanicima je podjednak omjer onih koji su promotori tvrtke u kojoj rade, odnosno koji će svoju tvrtku preporučiti; kao i pasivnih i onih koji svoju tvrtku nikako neće preporučiti kao dobro mjesto za rad.

Na razini industrije to izgleda ovako:

Vjerojatnost da će zaposlenici preporučiti tvrtku kao dobro mjesto za rad varira ovisno o industrijama. Najveću ocjenu dobila je automobilska industrija – iznad 8, te, očekivano s obzirom na zadovoljstvo, IT industrija, a slijedi ih marketing. Najmanje bi preporučili svog poslodavca zaposleni u financijama te oni najmanje zadovoljni – javni sektor.

Najzadovoljniji su ljudi koji rade u tvrtkama do 9 ljudi, a najmanje zadovoljni oni koji rade u velikim sustavima koji broje preko 1000 zaposlenika, no razine zadovoljstva nemaju velike oscilacije pa možemo zaključiti kako u Hrvatskoj nema velikih razlika u zadovoljstvu s obzirom na veličinu tvrtke.

Dob nije faktor koji značajno utječe na zadovoljstvo – iako su u Hrvatskoj nazadovoljniji oni koji se nalaze tek na početku karijere, sve dobne skupine ocijenile su svoje zadovoljstvo između 2,42 i 2,64.

Zaposleni u IT industriji najzadovoljnija su skupina u Hrvatskoj – oni su ocijenili svoje zadovoljstvo ocjenom 3,13. Žene su nešto zadovoljnije od muškaraca – one su svoje zadovoljstvo ocijenile ocjenom 3,15, dok je muški spol dao ocjenu 2,9 – što je zanimljiv podatak i iznimka u odnosu na većinu drugih industrija. Dob ne utječe značajno na ocjenu zadovoljstva koja se kreće između 2,83 u dobnoj skupini 51-60 i 3,06 u dobnoj skupini 26-30.

eNPS u IT industriji iznosi visokih 7.91 od 10, a čak 43 posto preporučilo bi svoju tvrtku za rad. To ne bi učinilo njih 20 posto.

Najbolje ocijenjena od 12 ispitanih dimenzija jest dimenzija suradnje koja je dobila ocjenu 3,72, a slijedi je dimenzija angažiranosti ocijenjena ocjenom 3,42, što znači da zaposlenici u IT industriji cijene dobre odnose i suradnju među timovima i suradnicima, ali i da su angažirani zaposlenici svojem poslodavcu. Ipak, lojalnost je najniže ocijenjena dimenzija, no razlika nije značajna, a radi se o ocjeni 2,77. Možda očekivano, jedna od najlošijih ocjena pripala je balansu privatnog i poslovnog – ta je dimenzija dobila ocjenu 2,78.

Unutar IT-ja najzadovoljniji su oni koji se bave savjetovanjem, zatim slijede programeri, a oni koji se bave productom najmanje su zadovoljna skupina. Employee net promoter score prati zadovoljstvo pa su tako najveći promoteri svoje tvrtke i industrije isto oni koji se bave savjetodavnim poslovima, zatim programeri, a ambasadori su u najmanjoj mjeri oni koji se bave razvojem proizvoda.

U IT industriji najzadovoljniji su poštivanjem njihovih zakonskih prava, opremom za rad te time što nema diskriminacije i poštuju se različitosti, a s obzirom na to da se radi o najzadovoljnijoj industriji, ne čudi ni informacija da je preko 70% ljudi stalo do uspjeha tvrtke u kojoj rade, a zadovoljstvu vjerojatno pogoduje činjenica da preko 78% njih ima prilike razviti prijateljske odnose unutar tvrtke.

Međutim, neke od problema IT industrije su nejasnoća radnih zadataka, netransparentan i nepravedan sustav nagrađivanja i donošenje odluka.

Suradnja kao najbolje ocijenjena kategorija ističe kako zaposlenici posebno cijene poštivanje različitosti, izostanak diskriminacije, razvijanje prijateljskih odnosa, ugodnu radnu atmosferu i otvorenost za izražavanje vlastitog mišljenja.

Zanimljivi su podaci koji se tiču ravnoteže između privatnog i poslovnog: oko 45 posto zaposlenih u IT industriji izjavilo je kako često prekovremeno radi, oko 41 posto kaže kako im to ometa privatni i obiteljski život, no ipak, oko 50 posto njih kaže kako se u slobodno vrijeme može u potpunosti opustiti, a čest osjećaj iscijeđenosti zbog posla proživljava 26 posto zaposlenika u IT-ju. Ukratko, iako je posao u IT-ju zahtjevan, na većinu to ne utječe negativno – prisutan je balans između privatnog i poslovnog.

Kod radnih uvjeta zaposlenici u IT industriji daleko su najviše zadovoljni poštivanjem zakonskih prava, što bi trebao biti standard. Međutim, za usporedbu, dok je u IT-ju, najbolje ocijenjenoj industriji, 93 posto ljudi izjavilo kako se poštuju njihova zakonska prava, u javnom sektoru, čije je zadovoljstvo tek na 2,01, preko 28 posto izjavilo je kako se njihova zakonom osigurana prava barem djelomično ne poštuju.

Lojalnost je u IT industiji dobilo najnižu ocjenu, bez obzira na zadovoljstvo. Čak 62 posto IT-jevaca aktivno traži drugi posao; pritom je zanimljivo da nijedna osoba koja pripada dobnoj skupini 51-60 nije izjavila kako uopće ne traži drugi posao, a njih 68 posto reklo je kako se u potpunosti slaže s izjavom da aktivno traži novi posao. Različite odgovore dala je dobna skupina 26-30: 7,59 posto reklo je kako uopće ne traži novi posao, dok je njih 46,84 posto na pitanje traže li aktivno novi posao odgovorilo sa 'u potpunosti se slažem'.

Iza Stethoscopea, domaće tvrtke i istoimenog alata namijenjenog kompanijama za istraživanje zadovoljstva i angažiranosti njihovih zaposlenika, stoji Degordian, digital-first internacionalna agencija s uredima u Zagrebu, Beogradu, Mostaru i New Yorku. Krajem 2022. lansiran je i My Stethoscope, ekstenzija alata koja je besplatna i namijenjena svakoj osobi u radnom odnosu koja želi detaljno ispitati svoje zadovoljstvo.

My Stethoscope koristi isti upitnik koji se koristi i za istraživanje zadovoljstva unutar tvrtki, a razvijen je u suradnji s Business Psychology Labom. Sastoji se od 100-njak pitanja, za njegovo ispunjavanje je potrebno 10-ak minuta, a osoba potom na mail dobiva analizu vlastitog zadovoljstva te usporedbu u odnosu na industriju, kao i na tržište na kojem radi.

Ako želite dobiti svoju analizu i usporediti rezultate, My Stethoscope upitnik možete besplatno ispuniti ovdje.