Venera, naš najbliži i ekstremno negostoljubiv planetarni susjed već godinama se smatra iznimno vulkanski aktivnim. Svemu doprinose i vrlo česta očitanja koja, pretpostavlja se, do nas dopiru isključivo zbog tamošnjih erupcija. Premda velik broj znanstvenika vjeruje da odogovor na ovo pitanje već imamo, drugi tvrde da ništa nismo postigli dok ne sakupimo konkretne dokaze.

Upravo zbog toga prema Veneri će uskoro krenuti misije koje će usporedbom podataka pronaći točan izvor signala te uz malo sreće potvrditi jednom zauvijek da tamo zbilja divljaju česte vulkanske erupcije.

Venera je, podsjetimo, prekrivena velikim brojem vulkana, no sa Zemlje je, bar zasad, nemoguće potvrditi izlazi li i dan danas iz njih lava, s obzirom da je cijeli planet obavijen gustom atmosferom. Uz pomoć arhiviranih promatranja starijih misija i rezultata eksperimenata na Zemlji tim znanstvenika tvrdi da 2.4 kilometra visok i 201 kilometar širok Idunn Mons izbacuje lavu već par tisuća godina te da to ne planira uskoro prestati.

Justin Filiberto is NASA-inog ARESA kaže da u ovom trenu nitko neće biti šokiran otkrićem da Venerom i danas divljaju vulkanske erupcije.

Potvrda ovog bi, s druge strane, mogla imati zanimljive implikacije poput one koja, kao što je u slučaju sa Zemljom, planetu pripisuje nekadašnje vodene površine koje je, zahvaljujući spomenutim vulkanima i intenzivnom efektu staklenika, danas zamijenila otrovna atmosfera koja na površini stvara pritisak i temperaturu koji su dovoljno visoki da tope željezo

. Vodeća teorija, naime, naglašava da ćemo proučavanjem Venerinih vulkana dobiti odgovor na pitanje zašto slična sudbina već nije zadesila Zemlju, piše Verge.

Premda, kao što smo već nekoliko puta spomenuli, nemamo nikakav konkretan dokaz da tamo postoje aktivni vulkani, imamo hrpu dokaza koji to impliciraju. Za početak, atmosfera je puna suporovog dioksida koji se usko veže uz vulkanske erupcije. Površina planeta također ima tektonske pukotine slične onima na Zemlji, kao i krajobraz pun uzvisina u obliku kotlova koji u nekim slučajevima nastaju zahvaljujući podzemnoj toplini.

Europin Venus Explorer koji je oko naše susjede kružio od 2006. do 2014. pronašao je depozite lave na cijeloj površini - uključujući oko Idunn Monsa koji žare infracrvenim svjetlom. Venerina korozivna atmosfera dosta brzo može sažvakati vulkanske minirale čime, doduše, zatamnjuje njihov infracrven sjaj. Ove intezivne termalne emisije su, pretpostavlja se, uzrokovane lavom koja je izbila tijekom prošlih 250.000 godina.

Najnoviji pokusi tijekom kojih su se vulkanski materijali pekli u laboratorijskim uvjetima sličnima na površini Venere potvrđuju da se oni tamo raspadaju puno brže nego što smo mislili, što otprilike znači da smo tamo imali aktivnu magmu tijekom prošlih 1000 godina.

Ovaj znanstveni rad potvrđuje još jednu teoriju no konačnu će riječ imati NASA-ine misije VERITAS i DAVINCI+, kao i europska EnVision koje agencije planiraju lansirati prije kraja desetljeća.

Dok će VERITAS pažljivo promatrati velike komade terena, EnVision će raditi precizna mjerenja. Njegov radarski sustav može promatrati površinu i tražiti tragove nedavne vulkanske ili tektonske aktivnosti, dok njegovi infracrveni i ultraljubičasti spektrometri traže neobične kemijske spojeve na površini i u zraku. Ako se letjelica usredotoči na aktivni vulkan ili magmu koja izbija toplinom, ona će to znati.

DAVINCI+ će, na koncu, prema površini lansirati sondu koja će mjeriti kemijski sastav dok leti prema sigurnoj propasti na planetarnoj površini. Uz ovaj trio misija, zunanstvenici će sa sigurnošću moći potvrditi središta potencijalne aktivnosti poput nedavne erupcije.