Baš kao što je jabuka koja mu je pala na glavu dovela Isaaca Newtona do revolucionarnog uvida u prirodu gravitacije, tako bi nas i COVID-19 mogao prosvijetliti i nagnati nas da shvatimo kako djeluju složeni zemaljski sustavi.

Rasprava u časopisu Nature Reviews Earth & Environment razmatra rezultate neviđenih promjena u ljudskim aktivnostima otkako su diljem svijeta uvedene različite mjere zaključavanja.

Ublažavanje ljudskog otiska

Ono što smo dosad saznali moglo bi zauvijek promijeniti način na koji razmišljamo o velikom broju važnih pitanja, od emisije stakleničkih plinova, preko kvaliteta zraka i povezanosti globalnog gospodarstva i siromaštvom, do sigurne hrane i krčenja šuma. To bi nam razumijevanje moglo pomoći da se izborimo za ekonomski, društveno i ekološki održiv oporavak te istovremeno spriječimo buduće krize.

'Trenutno ublažavanje ljudskog otiska pruža nam jedinstven prozor iz kojeg možemo sagledati utjecaj ljudi na okoliš', kaže vodeći autor Noah Diffenbaugh, profesor Zaklade Kara J na Stanfordovoj Školi zemaljskih, energijskih i okolišnih znanosti.

Nejasni dugoročni utjecaji

Na primjer, rasprava o tome koliko će elektrifikacija voznog parka poboljšati kvalitetu zraka dosad se uglavnom oslanjala na teorijske argumente i računalne modele. No razmjeri nedavnih smanjenja emisija pružaju nam mogućnost korištenja atmosferskih opažanja iz kojih se može provjeriti preciznost takvih modela, piše Sci Tech Today.

Neki početni utjecaji zatvaranja, poput vedrog neba zbog smanjene emisije štetnih plinova, mogu se smatrati korisnim za okoliš. No manje su jasni dugoročni utjecaji, posebno oni povezani s ekonomskom recesijom. Kako bi bolje razumjeli kratkoročne i dugoročne utjecaje, istraživači su ih podijelili u dvije osnovne grupe: energiju, emisiju plinova, klimu i kvalitetu zraka s jedne te siromaštvo, globalizaciju, hranu i biološku raznolikost s druge strane.

'Gotovo preko noći ljudi širom svijeta morali su promijeniti način života i rada, načine na koje putuju, kupuju hranu, obrazuju svoju djecu. Mnogi se pritom suočavaju s gubitkom prihoda', kaže Inês Azevedo sa Stanforda. 'Moramo shvatiti kako poremećaji i katastrofe utječu na interakcije energetskih i drugih sustava koji služe društvu.'

Ključno je razumjeti utjecaj pandemije na ljudsko ponašanje i donošenje odluka. Vlade, zajednice i pojedinci u situaciji su da donose povijesne odluke o tome što će i koliko trošiti, što im je važnije i koliko se individualnog i kolektivnog rizika krije u raznim gospodarskim aktivnostima.

Cijena ljudskih života

Ove odluke mogu pomoći u kvantificiranju parametara koji se rutinski koriste u kreiranju politika zaštite okoliša; parametara poput troškova ljudskih života izgubljenih zbog onečišćenja zraka ili klimatskih promjena povezanih s emisijama ugljičnog dioksida. Ugrade li se ti ažurirani parametri u stvarne političke odluke, oni će imati trajne učinke na propise koji će dugoročno utjecati na klimu i kvalitetu zraka.

Autori spominju i nužnost političke intervencije kako bi se spriječile razne društveno-okolišne štete. Treba, primjerice, bolje istražiti povezanost siromaštva i krčenja šuma. Istraživači predlažu rješenja i metode koje su ove godine nagrađene Nobelovom nagradom za ekonomiju kako bi se istražila učinkovitost trenutnih mjera u sprečavanju krčenja šuma, prekomjernog ribolova i drugih radnji štetnih po okoliš.

'COVID-19 je jedan od najvećih izazova s kojima smo se suočili u posljednjih stotinjak godina', kaže suautor Chris Field. 'Iz svakog izazova možemo naučiti nešto novo, a ovaj rad nudi mapu koja nam nudi više mogućnosti.'