Točnije rečeno, Rakar je najavio kako ćemo uskoro vidjeti 'open data napor Vlade', što bi moglo značiti da se sprema projekt kojim će ponuditi podatke koje prikupljaju i agregiraju različita javna i državna tijela potencijalnim korisnicima.

Nešto slično su napravili Austrijanci, čija je vlada dala javno dostupne podatke koje prikuplja na korištenje programerima koji razvijaju aplikacije za prijenosne i druge uređaje, što je vrlo poticajno djelovalo na razvoj ICT industrije u toj zemlji.

Christian Rupp, savezni izvršni tajnik za e-government, inicijativu austrijske vlade, naglasio je tijekom okruglog stola 'Pametnija vlada' - održanog u sklopu desetog IBM-ovog foruma - kako javni sektor treba slijediti privatni i više se okrenuti potrebama i željama korisnika, koji su sve mlađi, mobilniji i žele pristupati uslugama online, od kuće ili s neke druge lokacije.

Prema austrijskim iskustvima - a ta je zemlja u europskom vrhu po stupnju primjene rješenja za e-government - to se itekako isplati. Ne samo zbog ušteda, racionalnijeg poslovanja i smanjenja birokracije, već i zbog povećanog zadovoljstva građana radom vlasti.

Samo zbog toga što se nove zakone odmah objavljuje online, ilustrirao je Rupp, austrijske savezne vlasti uštede do 60 tona papira godišnje. A Austrijancima je uobičajeno koristiti e-račune i e-potpise, imati pristup portalu s 300 procedura koje omogućavaju obavljanje brojnih birokratskih poslova online i e-identitet...

Rupp smatra kako je Hrvatska u boljoj poziciji nego što je to Austrija svojedobno bila, zato što može povući novac iz europskih fondova za projekte e-Vlade.

No, upozorio je kako je kopirati tehnološka rješenja. Veći su zalogaj organizacijska i zakonska rješenja, do kojih svaka zemlja EU treba doći sama.

Rakar, koji trenutno radi na više projekata vezanih uz informatizaciju i digitalizaciju rada državne uprave, još je rekao kako se dugo nije ulagalo u informatičko obrazovanje u javnoj upravi, kako puno sustava ne radi na razini višoj od umreženih pisaćih strojeva te kako je interoperabilnost vrlo loša.

Ipak, već su neki pomaci napravljeni (uklonjena je, primjerice, zakonska prepreka koja je onemogućavala razmjenu OIB-a), a Rakar smatra kako probleme treba rješavati malo pomalo, partizansko-gerilskim metodama (kako je rekao), umjesto pokušavati obračunavati se s njima sveobuhvatnim pristupom.

Pred Hrvatskom je vrijeme izazova, rekao je glavni direktor IBM-a Hrvatska Krešo Perica. Prošlo je vrijeme kad smo trošili više nego stvarali. Dvije milijarde eura iz europskih fondova godišnje nećemo povući bez 500 milijuna eura vlastitih sredstava.

Možemo ili smanjiti potrošnju ili transformirati poslovanje i poslovne procese? Prvo je politički nepopularno, dok drugo dokazano radi i donosi uštede razmjerno brzo. Naročito u javnom sektoru, koji mogućnosti koje nude tehnologije poput računalstva u oblaku koristi značajno manje od privatnog sektora.

Marko Krištof, pomoćnik ministra rada za područje rada i radnog zakonodavstva, naglasio je kako neće biti pomaka bez koordinirane politike, suradnje i razmjene podataka.

Ministarstvo rada uskoro bi trebalo postati jedinstven sustav, u koji će biti povezane sve institucije pod njegovom nadležnosti.

Krištof je uvjeren kako će pristupanje Europskoj uniji ubrzati proces povezivanja i razmjene podataka među (bez)brojnim državnim institucijama. Kao primjer je naveo zavode za mirovinsko osiguranje i zapošljavanje, koji će se morati pripremiti i za povezivanje u mreže na razini EU.