Tijekom noći od subote na nedjelju kreće zimsko računanje vremena, tijekom kojeg Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje obavezno uključivanje kratkih ili dnevnih svjetala tijekom vožnje. Kazna za vožnju bez njih iznosi 300 kuna, a potencijal za izazivanje nesreće u ovim mjesecima se značajno povećava. Razlika između kratkih i dnevnih svjetala je u tome što dnevna svjetla imaju noviji automobili, a često se radi o svjetlima koja su izvedena od LE dioda i ona su dovoljna za vožnju unutar granica zakona u ovom razdoblju.

Ako automobil nema dnevna svjetla, nužno je upaliti kratka svjetla kako bi vožnja bila po zakonu. Za vozače dvokotača obaveza paljenja svjetala je na snazi cijele godine. Svjetla su nužna zbog veće sigurnosti ujesen, kad se uvjeti vožnje mijenjaju. Dani su sve kraći, kiša učestalija, a ljudi često razdražljiviji. Dakle, potrebno je pripremiti, sebe, ali  i automobil. Posebno su važne kočnice, svjetlosni sklopovi, upravljački mehanizam i prije svega gume. Sklizak kolnik i potrošene te nepravilno napumpane gume siguran su scenarij za nezgodu. Pažnju treba posvetiti i ventilaciji te brisačima i sustavu za pranje i odmagljivanje stakala. Nagle promjene temperature i povećana vlaga u zraku uzrokuju magljenje staklenih površina narušavajući tako vidljivost

Kolnici su u jesen često skliski, a vidljivost smanjena. Učestale kiše i pljuskovi nerijetko iznenade vozače, no još opasnije navlaže cestu nakon duljeg suhog perioda. Kombinacija je to koja ga pretvara u pravo klizalište. Sloj nečistoće i masne naslage, uzrokovane ispušnim plinovima i ostalim automobilskim 'izlučevinama' nakon što ih prekrije voda, svojim je karakteristikama najsličniji ledu. Dodatnu opasnost predstavlja otpalo lišće i lokve vode koji dodatno smanjuju trenje i uzrokuju znatno slabije prianjanje automobilskih guma uz podlogu. Osim što produžuju put kočenja mogu izazvati i neočekivano proklizavanje, za to je dovoljno da tek jedan kotač naiđe na nakupinu lišća ili vode. Zbog toga je u vožnji potreban poseban oprez i pravovremeno uočavanje tih zamki, ali isto tako treba povećati razmak od vozila ispred, te izbjegavati velike brzine i nagle manevre.

Vožnja noću znatno je opasnija no ona po danu, vozači se teže koncentriraju i znatno kasnije uočavaju moguće opasnosti na prometnicama. Dodatne poteškoće stvaraju kiša i posebno magla, koja nerijetko smanjuje vidljivost na svega nekoliko desetaka metara i značajno povećava rizik od naleta na drugo vozilo ili pješake. Jedini savjet za vožnju u takvim uvjetima je strpljenje i maksimalna koncentracija na samu vožnju. Ništa manje opasni nisu ni odroni zemlje i kamenja koje uzrokuju obilne padaline i vodene bujice koje nakon njih nastaju. U području gdje je potencijalna opasnost od nailaska na takve prepreke velika valja biti iznimno oprezan i znatno smanjiti brzinu.

Posebno prije nepreglednih zavoja ili prijevoja koji mogu skrivati neugodna i prije svega, iznimno opasna iznenađenja u vidu velikog kamenja, bujice blate ili čak otkinutih komada samog kolnika. Prijetnju za sigurnost vožnje predstavljaju i neuređene površine uz kolnik koje su također osjetljive na obilnije kiše, a ako su oštećene, mogu izazvati opasno zanošenje, ili čak prevrtanje vozila. Ako se krećete po takvim cestama, držite se što više sredini kolnika i posebno u zavojima izbjegavajte silaženje s asfalta. Uz sve navedeno, tu je i ljudski faktor, odnosno činjenica da zbog manje sunca većina nas osjeća nedostatak energije, a neki i razdražljivost. Stoga, ako se osjećate umorno, najbolje je da ne sjedate za upravljač, jer se rizici nesreće značajno povećavaju.