Pred popunjenom malom dvoranom Sabora u kojoj su, među ostalima, predavanje pratili i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir i bivša ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić, predsjednik Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC), koji je 2007. godine zajedno s Alom Goreom dobio Nobelovu nagradu za mir, ustvrdio je da više nema sumnje da se na našem planetu odvijaju klimatske promjene za koje je kriv čovjek. 'Suvremeni klimatski modeli jasno razlikuju poraste temperatura koje bi mogli izazvati prirodni ciklusi od onih koje je uzrokovao čovjek, a dijagrami pokazuju da su za rast u proteklih nekoliko desetljeća u velikoj mjeri odgovorne ljudske emisije stakleničkih plinova. Stoga više nitko ne može reći da ljudi nisu krivi za globalno zagrijavanje', istaknuo je Pachauri.

U radu IPCC-ja, naglašava njegov predsjednik, danas sudjeluje više od 2.500 najboljih znanstvenika svijeta iz oko 130 zemalja. Na temu klimatskih promjena do četvrtog je izvješća UN-ova panela predstavljeno više od 18.000 znanstvenih radova, a novo, peto, moglo bi obuhvatiti još tri puta obimniji materijal. To je veliki pothvat u kojem većina znanstvenika sudjeluje dobrovoljno jer budžet IPCC-ja nije velik – oko pet do šest milijuna dolara, objasnio je Pachauri.

Globalno zagrijavanje najteže će pogoditi siromašne zemlje poput Bangladeša, gdje bi se trećina teritorija mogla naći pod vodom, te otočne zemlje koje bi porast razina mora i do sedam metara mogao opasno ugroziti ili sasvim potopiti. Suše, nestašice vode, uragani i druge posljedice klimatskih promjena izazvat će migracije milijardi stanovnika. Izumrijet će od 20 do 30 posto svih vrsta života. Samo u 2005. godini više od milijun ljudi ostalo je bez svojih kuća zbog ekstremnih vremenskih nepogoda. No i zemlje sjevernih dijelova planeta poput Rusije čiji stanovnici možda trenutno ne vide veliki problem u rastu temperatura također će biti ozbiljno pogođene. Ti krajevi, primjerice, mogu očekivati veliki porast količina padalina, osobito snijega.

Hrvati bi trebali mijenjati stil života i više voziti bicikle

'Hrvatska je zemlja vrlo raznovrsnih eko sustava koja u dobroj mjeri ovisi o turizmu, pa bi trebala izraditi više studija utjecaja klimatskih promjena kako bi se prilagodila onome što je čeka. Primjerice, Nizozemska već sada podiže svoje brane kako bi se na vrijeme pripremila za porast razina mora. Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje šumsko bogatstvo u proizvodnji biogoriva, mogla bi javni prijevoz učiniti privlačnijim, a također bi mogla popularizirati promjene u stilu života. To ne znači da se treba vratiti u spilje, no mogli bismo, primjerice, promovirati vožnju biciklima, voditi više računa o grijanju i hlađenju i slično', rekao je Pachauri.

Predsjednik IPCC-ja tvrdi da empirijski dokazi i primjeri zemalja poput Njemačke i Južne Koreje pokazuju da rad na iznalaženju novih tehnologija i obnovljivih izvora energije nije nužno protivan gospodarskom razvoju. Naprotiv, uvjeren je da će svako odlaganje suočavanja s problemom samo povećati troškove ublažavanja posljedica globalnog zagrijavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama.

Klimatski skeptici su preuveličali curenje e-mailova

U razgovoru za tportal Pachauri je rekao da, unatoč znanstvenim dokazima, u svijetu i dalje postoji jaka opozicija ideji da su ljudi odgovorni za zagrijavanje.

'Meni je teško identificirati lobije i gospodarske čimbenike koji stoje iza klimatskog skepticizma, međutim, u Washingtonu postoji organizacija koja se zove Center for Public Integrity. Na njihovim internetskim stranicama može se naći detaljna studija koja odgovara na ova pitanja i popis odakle sve dolazi protivljenje ideji o globalnom zagrijavanju... Prognoze IPCC-ja utvrđene su sa 90 postotnom sigurnošću, a ja ne bih sjeo u zrakoplov čak ni kada bih znao da je vjerojatnost da će se srušiti dva posto', rekao je Pachauri.

Predsjednik UN-ova panela smatra da su klimatski skeptici preuveličali i zloupotrijebili curenje e-mailova u East Angliji i grešku u procjeni posljednjeg izviješća IPCC-ja da će ledenjaci na Himalaji nestati do 2035.

'Mislim da su neki ljudi namjerno prenapuhali tu nesretnu pogrešku. Smatram da nije važno hoće li ledenjaci na Himalaji nestati do 2035, do 2070. ili do 2100. Važno je da se oni tope i da će to izazvati teške posljedice. Ta otkrića su vrlo jasna i ona se ne mogu znanstveno osporiti. Mi smo priznali da nam se potkrala greška koja je zapravo bila trivijalna. Što se tiče curenja e-mailova iz East Anglije, čak tri komisije potvrdile su da nije bilo ništa sporno u tvrdnjama znanstvenika. S druge strane, koliko mi je poznato, još nitko nije odgovarao za to curenje, a zanimljivo je i da su pisma objavljena neposredno prije klimatske konferencije, što jasno pokazuje da je akcija bila planirana.'

Na pitanje kako znanstvene institucije i akademije u svijetu reagiraju na istupe svojih članova koji izražavaju protivljenje ideji da je čovjek odgovoran za globalno zagrijavanje, indijski je nobelovac rekao da će uvijek biti marginalnih skupina znanstvenika koji će se protiviti mišljenju i dokazima većine.

'Na javnosti je da se odluči hoće li prihvatiti njihovo mišljenje ili stavove mainstreama i znanstvene činjenice. Nema razloga da sumnjamo u klimatske promjene, a dobar dio njih svakako su posljedica ljudskih aktivnosti. Znanstvenici koji to osporavaju uskoro će morati prihvatiti činjenice ili će biti izolirani i ignorirani', rekao je Pachauri.

Dugoročno zagrijavanje štetit će svima

Na molbu da komentira jedno novo izvješće objavljeno u časopisu Forbes u kojem autor ističe da je globalno zagrijavanje u protekla tri desetljeća u nekim krajevima pospješilo proizvodnju nekih usjeva poput kukuruza ili kave, Pachauri je upozorio da ne bismo smjeli biti sebični i ograničeni.

'Mislim da dokazi jasno pokazuju da je ukupan utjecaj globalnog zagrijavanja na poljoprivredu negativan. Ako siromašni stanovnici nekih dijelova svijeta koji u poljoprivredi ovise o kišama, a kojih ima više od milijardu, ne uspiju proizvesti dovoljno hrane, kako će se prehraniti? Dakle, ne bismo trebali gledati samo neke dijelove svijeta i neke vrste usjeva i reći da to vrijedi univerzalno. To je ekstremno iskrivljena slika. Klimatske promjene izazvat će velike probleme u proizvodnji hrane širom svijeta i trebamo biti spremni na to', rekao je Pachauri.

Pitali smo ga kako, budući da je prilikom dodjele Nobelove nagrade istaknuo hindusko načelo 'Vasudeva kutumbakam' – cijeli svijet je jedna obitelj - gleda na uvjerenje mnogih religioznih ljudi da Bog neće dozvoliti da Zemlju snađe najavljeni katastrofalni scenarij koliko god planet bio prenapučen.

'Ideja da je cijeli svijet jedna velika obitelj nije samo duhovna, već i znanstvena i društvena realnost. Znanstvena je realnost da je cijeli svemir povezan. Ako se nešto dogodi u jednom dijelu planeta, znamo da će to utjecati i na druge dijelove. Slično je s društvenim aspektom. Dakle, ne bismo trebali biti sebični. Sve što radimo na ovom svemirskom brodu, utjecat će i na druge njegove putnike. Ako to ne shvatimo, dugoročno ćemo naškoditi ne samo drugima, već i samima sebi. A što se religije tiče, čovjek ne bi trebao Bogu prepuštati da rješava njegove probleme', odgovorio je Pachauri.