Prema izvješću objavljenom u novom broju časopisa Plos One, već do 2080. godine očekuje se da će proizvodnja glavne sorte kave poznate kao Arabica u najboljem slučaju pasti 65 posto, a u najgorem čak 99,7 posto. U svijetu se danas proizvode dvije glavne vrste kave - Arabica i Robusta - međutim udio prve je 70 posto. Robusta je otpornija i može preživjeti na višim temperaturama i nižim nadmorskim visinama, no ona se uglavnom koristi u kavama s jačim okusom poput espresa i turske, a ima dvostruko više kofeina. Uzgojena je u 19. stoljeću zbog hrđanja lista koje je desetkovalo Arabicu. Stručnjaci ističu da mnogi ljubitelji kave ne bi bili sretni kada bi Arabica bila potpuno isključena iz proizvodnje, a u posao s kavom danas je uključeno oko 26 milijuna ljudi.

Crne prognoze uglavnom se odnose na divlju Arabicu, a ne na domaću koja se uzgaja na plantažama. Međutim divlja je vrlo važna jer osigurava genetsku raznovrsnost ključnu za opstanak domaće. Domaća ima vrlo uzak dijapazon genetske raznolikosti, što znači da joj nedostaje fleksibilnosti neophodne za suočavanje s klimatskim promjenama i drugim prijetnjama kao što su nametnici i bolesti. Divlja Arabica raste na obroncima planina u tropskom području, na samom rubu ekološkog sustava. Ako temperature ondje porastu, biljka se nema kamo preseliti.

Tim znanstvenika iz Royal Botanic Gardensa (RGB) u Kewu u Velikoj Britaniji i Environment and Coffee Forest Foruma (ECFF) u Adis Abebi u Etiopiji ističe da se njihovi rezultati trebaju smatrati umjerenima jer u modelima nije uračunato krčenje šuma u Etiopiji i južnom Sudanu, domovini Arabice.

Etiopija je danas najveći proizvođač divlje Arabice, dok su Brazil i Kolumbija postali predvodnici u komercijalnom uzgoju.

'Povijest Arabice prošarana je problemima s bolestima, nametnicima i slabom produkcijom pa su se uzgajivači u potrazi za rješenjima uvijek vraćali divljoj vrsti i njenoj genetskoj raznolikosti', rekao je Aaron Davis, voditelj programa istraživanja kave na RGB-u.

Davis ističe da svrha njihove studije nije da se zastraše ljudi, već da se inspiriraju na pravovremenu akciju.

'Pokušavamo shvatiti što će se dogoditi ako ništa ne poduzmemo te što sada možemo učiniti. Ako budemo djelovali proaktivno, možda izbjegnemo tešku situaciju', objasnio je vodeći autor studije.

Neki stručnjaci smatraju da bi sjemenke genetski najvrednijih biljaka već sada trebalo pohraniti u biološke banke.