Razloga zašto koristimo baš određeni web preglednik je više, ali tek rijetki među nama bit će spremni dugo trpiti one koji su spori. Što utječe na brzinu njihovog rada? Doznajte
Razloge zašto su pojedini web preglednici brži od drugih možemo podijeliti na dvije skupine: tehničke aspekte i one na koje utječete vi kao korisnik(ca).
Tehnički aspekti
Svaki web preglednik počiva na na drukčijem računalnom kodu. Različiti pristupi programiranju mogu se odraziti na vrijeme potrebno za učitavanje web stranice. Dva su ključna elementa koja treba imati na umu: engine web preglednika i engine za JavaScript.
Engine web preglednika ključni je sastojak svakog browsera, odgovoran za obavljanje niza zadaća koje, između ostalog, uključuju obradu koda za HTML i CSS, prikaz koda na zaslonu računala i provedbu politika računalne sigurnosti. U najgorem slučaju engine će moći prikazati HTML i XML dokumente i slike te postaviti font, boju i veličinu teksta. Neki će moći prikazati i PDF te druge formate dokumenata.
DIGITALNA SELIDBA
Iskušajte ove metode prijenosa podataka s jednog računala na drugo
Postoji više različitih enginea, ali četiri su danas najzastupljenija: Blink, EdgeHTML, Gecko i WebKit.
Blink je engine za više platformi iza kojeg stoje Google, Opera, Adobe, Intel i Samsung. Prisutan je u web preglednicima Chrome i Opera. Počeo je kao ogranak WebKita, koji je i sam počeo kao ogranak KHTML-a i KJS-a. Izdan je pod licencom GNU LGPL koja omogućava besplatno korištenje.
EdgeHTML je Microsoftov engine, posebno napravljen za njihov web preglednik Edge. Zamijenio je engine Trident u Internet Exploreru 2015. godine. Teoretski, trebao bi biti potpuno kompatibilan s Blinkom i WebKitom.
Gecko je uradak Mozille, pa ćete ga naći u Firefoxu, Thunderbirdu i nekoliko manje poznatih web preglednika.
WebKit je Appleov engine za web preglednike. Koriste ga u Safariju, pregledniku za Amazonov Kindle, pametnim televizorima s operativnim sustavom Tizen i u operativnom sustavu BlackBerry. Do 2013. godine na njemu se temeljio i Googleov Chrome.
Moguće je kako ćete također naići i na engine Goana (ogranak Gecka) te Servo (eksperimentalni Mozillin engine).
Era JavaScripta
Tijekom dvijetisućitih engine web preglednika bio je vjerojatno najvažniji čimbenik pri određivanju može li neki browser brže učitavati web stranice nego drugi. No, tehnologija je od tada postala sofisticiranijom pa je značaj enginea opao.
Zato je na značaju dobio engine za JavaScript, također komponenta koju koristi svaki web preglednik.
JavaScript je programski jezik, često korišten na internetu za značajke poput interaktivnih objekata i animacija. Odgovoran je za pretvaranje računalnog koda u optimizirani prikaz kojeg web preglednik može prepoznati u što kraćem razdoblju.
Svaki od većih web preglednika koristi drukčiji engine za JavaScript.
TEHNO IZBOR
Pronašli smo pet laptopa koje možete ponijeti sa sobom bilo kamo
SpiderMonkey je bio prvi engine za JavaScript. Stvorili su ga u Netscapeu još '90-tih godina prošlog stoljeća. Nakon propasti Netscapea postao je softver otvorenog računalnog koda. Danas ga održavaju u Mozilli i ugrađuju u Firefox.
V8 je Googleov engine, ugrađen u Chrome od 2008. godine kad se taj preglednik pojavio.
JavaScriptCore (poznatiji kao Nitro) je u Appleovom pregledniku Safari, dok Microsoftov Edge koristi engine nazvan Chakra.
Koji je engine za JavaScript najbrži?
Ne postoji konačni odgovor na pitanje koji je engine za JavaScript najbrži. Neki njegovi dijelovi mogu biti brži u Safariju, drugi u Chromeu. U čemu je onda razlika? U tome kako je računalni kod napisan i kako surađuje s drugim softverom.
Na što možete utjecati?
Neki aspekti brzine rada vašeg web preglednika odnose se na to kako ga koristite. Evo pregleda najčešćih problema s kojima se možete pozabaviti odmah.
1) Nadogradnje
Općenito govoreći, najnovije izdanje web preglednika trebalo bi biti i najbrže (ali i najsigurnije). Stoga redovno ažurno instalirajte softverske nadogradnje.
2) Dodaci i ekstenzije
Pluginovi, ekstenzije i dodaci mogu učiniti vaš web preglednik znatno korisnijim, ali i usporiti njegov rad. Zato njihov broj držite na nužnom minimumu.
3) Podaci o surfanju webom
Web preglednici prikupljaju ogromnu količinu podataka o tome kako ih koristite. Između ostalog, tu su vaša povijest pregledavanja, internetski kolačići, bilješke o preuzimanju i još štošta, kao i stalno rastuće cache datoteke. Počistite li sve što vam nije potrebno u ovom segmentu moguće je kako će vaš web preglednik prodisati i brže raditi, preporuča Make Use Of.
