Uspon ka slavi IBM-ova umjetna inteligencija počela je s dotad neviđenim sustavom odgovaranja na pitanja zahvaljujući kojem je Watson pobijedio u popularnom američkom kvizu Jeopardy! 2011. godine. 

Watson je bio više od superračunala koje je moglo odgovarati na pitanja u kvizu. Mogao je obrađivati prirodni jezik, uključujući i igre riječima te neobično oblikovanja pitanja. 

Tri godine nakon nastupa u kvizu Jeopardy! oformljena je poslovna jedinica čija je zadaća bila osmisliti kako bi Watson mogao donijeti novac. Danas iza Watsona stoji niz tehnologija nastalih u IBM-u ili kupljenih od drugih, među kojima su analiza osjećaja i prepoznavanje glasa. 

Dizajnirana su različita sučelja i proizvodi za razne industrije. Mnogi među njima oslanjali su se na strojno učenje, algoritme koji "uče" kako obavljati zadaće tako što obrađuju ogromne količine podataka i pronalaze obrasce. Otprilike kako kad tražite prekidač za svjetlo u mračnoj sobi koju ne poznajete. 

IBM više nije sam

Zahvaljujući agresivnom ulaganju u razvoj i marketing Watson je danas jedan od sinonima za umjetnu inteligenciju u općoj kulturi, pogotovo na području obrade velikih količina podataka (Big Data). Iako dobivaju puno pozornosti, Appleova Siri i Amazonova Alexa dosad ga nisu uspjele zasjeniti. 

No, osim IBM-a tim se područjem već neko vrijeme intenzivno bave i druge tvrtke. Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft neki su od tehnoloških divova koji preoblikuju poslovanje u skladu s uvjerenjem kako su umjetna inteligencija i strojno učenje budućnost IT industrije. 

Nema sumnje kako IBM treba novi vjetar u leđa. IT veteran već 22 kvartala zaredom bilježi pad prihoda, a njegovih se dionica rješavaju konzervativni ulagači poput Warrena Buffeta (zbog, kako je rekao, vrlo jake konkurencije). 

Marketing se oteo kontroli 

U IBM-u smatraju kako je Watson još uvijek jedinstven u svom području djelovanja te kako su u prednosti u odnosu na ostale. To mišljenje ne dijele svi.

Gizmodo u opširnom članku posvećenom ovoj temi citira profesoricu Claudiu Perlich, koja je od 2004. do 2010. radila u Istraživačkom centru IBM Watson, a koja tvrdi kako danas u zajednici podatkovnih znanstvenika "postoji osjećaj kako sve što Watson radi možete dobiti kao freeware negdje ili možda i sami izraditi" uz puno manje ulaganja, oslanjajući se na sevise kao što su Microsoftov Azure, Amazonov Web Services ili Data Ninja.

Najsmionija obećanja vezana uz Watson bila su ona koja su se odnosila na zdravstvenu zaštitu. 

Watson Health je zaseban odjel koji razvija vlastite alate. Superračunalo vuče informacije iz milijuna medicinskih časopisa i obrađuje ih kako bi ih usporedilo s pacijentovim te predložilo dijagnozu i preporučilo terapiju.  Bolnice u Kini, Indiji, Južnoj Koreji, Slovačkoj i Sjedinjenim Državama koriste ga kao oblik virtualnog drugog stručnog mišljenja.

Nema dvojbe kako je korištenje tehnologije u liječenju raka korisno i plemenito. No, dvojbeno je da li je tehnologija doista toliko odmakla koliko se tvrdi. 

Nije, navodi Gizmodo, problem u samoj tehnologiji i ljudima koji na njoj rade, već IBM-ovim odjelima za marketing i odnose s javnošću koji su se oteli kontroli te dižu prašinu nerealističnim obećanjima koja štete svima. Ponajprije pacijentima kojima nude lažnu nadu, ali i ostatku industrije koja se bavi umjetnom inteligencijom.

Watson, upozoravaju kritičari, tek treba u praksi dokazati koliko su njegovi savjeti doista korisni, temeljem većeg broja stručnih studija i istraživanja obavljenih na stvarnim pacijentima. Dosadašnja su obavljena u još uvijek vrlo ranoj fazi, piše Gizmodo.