Studija Kanadskog centra za klimatske modele i analize te Sveučilišta u Calgaryju, objavljena u časopisu Nature Geoscience, predstavlja prvi model klimatskih promjena za narednih 1.000 godina, a predviđa kako bi budućnost izgledala kada bi ljudi već sada prestali ispuštati stakleničke plinove, dakle u najboljem mogućem slučaju.

'Stvorili smo scenarije tipa što bi bilo kad bi bilo', rekao je dr. Shawn Marshall sa Sveučilišta u Calgaryju. 'Kako bi bilo kada bismo potpuno prestali koristiti fosilna goriva i ispuštati CO2 u atmosferu, koliko bi trebalo da se trendovi globalnog zagrijavanja obrnu i bi li se situacija u početku pogoršavala.'

Prema novom računalnom modelu, sjeverna bi hemisfera prošla znatno bolje od južne. Klima bi se u nekim područjima, primjerice u Kanadi, u narednih 1.000 godina oporavila. No sjever Afrike isušio bi se za 30-ak posto, a antarktičke vode zagrijale bi se za čak 5 stupnjeva, pa bi se ledeni prekrivač zapadnog Antarktika otopio.

Znanstvenici pretpostavljaju da je uzrok razlika između sjevera i juga sporo kretanje oceanskih voda iz sjevernog Atlantika u južni.

'Globalni ocean i dijelovi južne polutke znatno su inertniji tako da se promjene odvijaju puno sporije, rekao je Marshall. 'Inercija u strujama srednjih i dubokih dijelova oceana koje se kreću prema južnom Atlantiku znači da emisije CO2 iz prošlog stoljeća tek počinju zagrijavati jug. Simulacija je pokazala da će se narednih 1.000 godina to zagrijavanje nastaviti, a ne zaustaviti ili obrnuti.'

Na ovakav razvoj mogli bi utjecati i vjetrovi južne polutke. Naime, prema novom modelu oni na jugu imaju sklonost dugotrajnom jačanju. 'To potiče miješanje voda u oceanima i dovodi toplinu iz atmosfere u mora', objasnio je Marshall.

Što će se dogoditi ako ne prestanemo ispuštati CO2, zasad možemo samo pretpostaviti.